Implementira li sve napisano u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), Hrvatska bi napravila veliki iskorak po pitanju digitalizacije, rečeno je u utorak na konferenciji "Digitalna Hrvatska 2030.".

Virtualnu konferenciju organizirala je Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham), a na panelu o digitalizaciji gospodarstva nakon pandemije državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić rekao je da su kroz NPOO detektirane četiri reforme u području digitalizacije javne uprave, koje uključuju 21 investiciju, vrijednosti oko 2,9 milijardi kuna.

Te reforme se odnose na područja u kojima Hrvatska po pokazateljima DESI indeksa zaostaje za drugim članicama EU-a, a između ostalog uključuju ulaganja u bolju dostupnost interneta u nekim ruralnim područjima, kao i povezivanje baza podataka i registara kojima upravlja država, kako građani i poduzetnici više ne bi morali obilaziti šaltere i tražiti potvrde i informacije kojima država već raspolaže.

Na samu digitalizaciju javne uprave otpada oko šest posto sredstava iz NPOO-a, no digitalizacija kao takva uključena je u 25 posto svih projekata unutar tog dokumenta, izvijestio je Gršić,

Kazao je i da je, s obzirom na puno projekata, ideja i novca na raspolaganju, sada na potezu hrvatski IT sektor, a kako bi se stvorilo puno bolje i kvalitetnije digitalno društvo u Hrvatskoj.

Naveo je i da su građani u značajno većoj mjeri počeli koristiti digitalizirane javne usluge pa je tako broj korisnika platforme e-građani za vrijeme pandemije porastao s nešto više od 800 tisuća na 1,26 milijuna.

Gršić je ustvrdio i da su mnogi građani promijenili način razmišljanja, koriste digitalne tehnologije u svom poslovanju puno više no prije te su shvatili da putem njih mogu postići puno bolje rezulate na tržištu.

Viša menadžerica PWC-a za jugoistočnu Europu za startupove i korporativne inovacije Tanja Kuzman ocijenila je da NPOO uključuje sva ključna područja kada je digitalizacija u pitanju, a kao najveći izazov je navela implementaciju.

Ako se na pravi način implementira sve napisano u Planu te postignu očekivani rezultati, onda će Hrvatska sasvim sigurno doseći jednu novu razinu digitalizacije i napraviti veliki iskorak te će u nekim segmentima biti i primjer drugim zemljama, ustvrdila je Kuzman.

Smatra i da pri kreiranju budućih politika i strategija dodatnu pažnju treba usmjeriti područjima upravljanja podacima, umjetne inteligencije i strojnog učenja.

Iznijela je i podatak da bi u zemljama središnje i istočne Europe, uključujući i Hrvatsku, uhvate li korak sa zapadnim i sjevernim europskim zemljama po stupnju digitalizacije, BDP do 2025. porastao za oko 200 milijardi eura.

U prvim mjesecima pandemija stupanj digitalizacije u Hrvatskoj porastao za oko 80 posto

Kuzman je istaknula da je u prvih nekoliko mjeseci od izbijanja pandemije koronavirusa u Hrvatskoj došlo do drastičnog povećanja stupnja digitalizacije, za oko 80 posto. Prvi mjeseci ove godine ipak pokazuju da su se ti procesi usporili, no ohrabruju istraživanja u kojima kompanije kažu da vide prednosti od tih procesa i da će ih provoditi, dodala je.

Menadžer za odnose s državnim institucijama u tvrtki Medtronic Adriatic Jurica Toth ustvrdio je da je Hrvatska prije desetak godina bila lider u procesima digitalizacije u zdravstvu, primjerice kroz projekt e-recepta, koji su zemlje iz okruženja sa zanimanjem promatrale.

U posljednje vrijeme Hrvatska je zastala u procesu digitalizacije zdravstva, no Toth smatra da dolazi jedno izuzetno dobro razdoblje po tom pitanju, pri čemu se, za razliku od ranije, mogu koristiti i europska sredstva.

Rekao je da je kod digitalizacije zdravstvenog sustava jedan od ključnih prioriteta integracija hrvatskih digitalnih rješenja i unutar zdravstvenog sustava, ali i primjerice sa sustavima socijalne skrbi i platformom e-građani.

Rukovoditelj službe za poslovna rješenja i sustave u Coca-Coli Hrvatska Mišo Predojević izjavio je da su pri implementaciji plana digitalne transformacije u toj tvrtki uvedena razna tehnološka rješenja, a naveo je primjer pametnih naočala koje su podijeljene zaposlenicima u distributivnim centrima u Zagrebu i Sarajevu. Te naočale u kombinaciji s glasovnim naredbama značajno povećavaju točnost pripreme robe za isporuku, a takva tehnologija između ostalog značajno utječe i na efikasnost zaposlenih, pa tako radnik u skladištu može pripremiti oko 20 posto više robe za isporuku, kazao je Predojević, dodajući da je ta tehnologija primjenjena i u nekim drugim područjima, poput edukacija ili virtualnih posjeta punionicama.