Troškovi otplate dugova nagomilanih u pandemijskoj krizi bit će zanemarivi u usporedbi s onima koje donose dugoročni trendovi poput financiranja mirovina i zdravstvenih usluga u uvjetima starenja stanovništva, upozorio je OECD.

Države su u pandemiji covida 19 nagomilale ogromne dugove kako bi pomogle građanima i kompanijama prebroditi krizu koju su izazvali širenje zaraze i stroge mjere njezina suzbijanja, podsjeća Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj u najnovijem izvješću.

Fiskalna politika mora podupirati zaštitu zdravlja građana i gospodarstvo sve dok pandemija ne bude u potpunosti obuzdana, a nakon toga vlade će morati ukinuti potporu kompanijama i preispitati fikalsnu održivost kroz prizmu većeg duga i slabijeg rasta BDP-a, primjećuje OECD.

Na dulji rok pritisak na proračun pojačat će trendovi starenja stanovništva i rast cijena javnih usluga, koji će biti znatno snažniji od onog povezanog sa servisiranjem duga nagomilanog u pandemiji, upozoravaju, primjećujući da će njegova otplata trajati desetljećima.

Proračunski je deficit u brojnim uglavnom bogatim zemljama OECD-a u pandemiji dosegnuo rekordne razine jer su vlade podupirale gospodarstvo u razdoblju strogih mjera zatvaranja.

Ako razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa potraje, većina od ukupno 38 zemalja OECD-a moći će si priuštiti dodatno zaduživanje kako bi pokrila pojačani pritisak na proračun, ističu autori izvješća.

Do 2060. fiskalni pritisak u medijalnoj članici OECD-a mogao bi ipak porasti za osam postotnih bodova BDP-a budu li vlade nastojale održati sadašnji standard javnih usluga i socijalnih prava, izračunao je OECD.

Najviše će do 2060. ojačati pritisak na javne financije u Slovačkoj, za 17 postotnih bodova potencijalnog BDP-a, a slijedi Poljska, s pritiskom većim za 14 postotnih bodova. U Španjolskoj i Češkoj ojačat će za 13, a u Francuskoj i Japanu za 12 postotnih bodova, izračunao je OECD.

Trajno pak povećanje globalnih kamatnih stopa za puni postotni bod sa sadašnjih povijesno niskih razina pojačat će pritisak na proračun za čak 1-1,5 postotnih bodova u zemljama s najvećim udjelom javnog duga u BDP-u, kao što su Grčka, Italija i Japan, izračunali su u OECD-u.

Kako bi ublažile pritisak na proračun, zemlje mogu tek usvojiti pakete reformskih mjera kako bi potaknule zapošljavanje i time povećati BDP po stanovniku, primjećuju.

Time bi mogle poboljšati životni standard do 2060. za gotovo sedam posto, procjenjuje OECD, dodavši da bi najizrazitije poboljšanje standarda, za devet do 10 posto, zabilježile zemlje s najvećim ‘zaostatkom’, poput Belgije, Francuske i Italije.

Takvi paketi ublažili bi fiskalni pritisak u medijalnoj članici OECD-a za oko 1,75 postotnih bodova potencijalnog BDP-a do 2060., odnosno za petinu prognoziranog povećanja.

U zemljama koje bi najviše dobile reformama na tržištu rada pritisak na proračun mogao bi biti ublažen za četiri do pet postotnih bodova BDP-a, izračuali su u OECD-u.