Proračunski deficit iskazan udjelom u BDP-u prepolovljen je u EU i eurozoni u trećem kvartalu 2020. u odnosu na prethodna tri mjeseca zahvaljujući oporavku gospodarstva od prvog vala pandemije, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.

U razdoblju od srpnja do rujna 2020. godine proračunski je deficit, mjeren udjelom u BDP-u, na razini EU-a prema sezonski prilagođenim podacima iznosio 5,6 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U drugom je tromjesečju poskočio na 11,6 posto BDP-a, najvišu razinu od početka vremenske serije 2002. godine.

U eurozoni je deficit iskazan udjelom u BDP-u smanjen na 5,8 posto, s 11,9 posto u drugom tromjesečju, što je također bila njegova najveća razina od početka vremenskih serija 2002, navode u Eurostatu.

U trećem tromjesečju 2019. deficit je i u EU i u eurozoni iznosio 0,7 posto

Na deficite su i u trećem tromjesečju 2020. utjecale mjere kojima vlade nastoje ublažiti posljedice pandemije ali su znatno smanjeni u odnosu na prethodna tri mjeseca zahvaljujući rastu BDP-a, višim prihodima i manjim rashodima, kaže se u priopćenju.

Znatno manji udio rashoda

Ukupni rashodi iskazani udjelom u BDP-u znatno su pali u EU u trećem prošlogodišnjem tromjesečju, na 51,6 posto, s 59 posto u prethodnom tromjesečju, izračunali su u Eurostatu.

PROČITAJTE JOŠ

Europska komisija nezadovoljna je planovima postpandemijskog oporavka

Ekonomija

21. sij 2021 0

Ekonomija

21. sij 2021 0

Značajan pad zabilježen je i u zoni primjene zajedničke europske valute, s 59,6 na 52,1 posto.

Sezonski prilagođeni rashodi pali su u eurozoni u razdoblju od srpnja do rujna za oko 41 milijardu eura u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, uglavnom zahvaljujući manjem utjecaju mjera za ublažavanje gospodarskih i društvenih posljedica pandemije covida-19.

Prihodi iskazani udjelom u BDP-u smanjeni su u EU na 46 posto, sa 47,4 posto u razdoblju od travnja do lipnja.

U zoni primjene zajedničke europske valute pali su sa 47,7 na 46,2 posto.

Smanjenje je rezultat činjenice da je BDP porastao snažnije od prihoda, koji su u eurozoni bili oko 99 milijardi eura veći nego u prethodnom tromjesečju, navodi se u izvješću Eurostata.

Deficit u svim zemljama EU-a

Sve su zemlje EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao bilježile proračunski manjak u trećem tromjesečju 2020., prema sezonski prilagođenim podacima.

Najveći manjak iskazan udjelom u BDP-u bilježile su Malta, od 10,9 posto, i Rumunjska, od deset posto.

Daleko najmanji ponovo je bio u Danskoj, gdje je iznosio 0,9 posto. Slijede Slovenija i Švedska s manjkom od 1,8 odnosno 2,4 posto BDP-a.

Sezonski prilagođeni podaci za Hrvatsku nisu bili dostupni. Prema sezonski neprilagođenim podacima proračunski deficit iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u trećem prošlogodišnjem tromjesečju 3,8 posto. U drugom je tromjesečju prema revidiranim podacima iznosio 12,4 posto.

To znači da je u razdoblju od srpnja do rujna kliznuo ispod prosjeka EU-a i eurozone, gdje je prema sezonski neprilagođenim podacima iznosio 5,3 odnosno 5,7 posto.

Najveći su deficit prema sezonski neprilagođenim podacima bilježile Malta, od 9,8 posto, te Belgija i Italija, gdje je iznosio 9,5 odnosno 9,4 posto. Najmanji je pak bio u Danskoj i Španjolskoj, gdje je iznosio 0,9 odnosno jedan posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.