Ružić: Vlada će se svim sredstvima boriti protiv neprijavljenog rada

"Ove izmjene predstavljaju kvalitativno poboljšanje pravnog okvira koji će osigurati dostojanstvene uvjete rada radnika, potaknuti poduzetničke aktivnosti i nastaviti pozitivno mijenjati tržište rada u RH", rekao je ministar govoreći o novostima koje donosi Zakon. 

Među ključnim novinama je strože kažnjavanje poslodavaca koji opetovano koriste neprijavljeni rad. "U vremenu kada imamo rekordno nisku nezaposlenost, kada imamo milijun i 740.000 osiguranika, i rekordno visoku zaposlenost, kada na raspolaganju imamo niz mjera za unaprjeđenje radnog statusa, sam neprijavljeni rad je nedopustiva pojava protiv koje će se ova Vlada boriti svim raspoloživim sredstvima", naglasio je Ružić. 

Tako se uz postojeće sankcije od 2650 i 6630 eura uvodi nova novčana sankcija u iznosu od 8000 eura po neprijavljenom radniku za poslodavca za kojeg se treći puta u tri godine utvrdi neprijavljeni rad.

Kada je riječ o popisu poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat utvrdio neprijavljen rad, tzv. crnoj listi, razdoblje javne objave skraćuje se sa šest na jednu godinu uz pooštravanje posljedica, a to je da poslodavci na "crnoj listi" neće imati mogućnost koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja. Kako je ministar pojasnio, poslodavac kod kojeg je utvrđen neprijavljen radnik, ima rok od 15 dana da ga prijavi kako ne bi završio na toj listi. 

Uvodi se i ubrzani postupak brisanja poslodavaca s te liste koje Ministarstvo mora provesti u roku tri dana od zaprimanja zahtjeva uz dokaz o uplati naloženog iznosa, što se ne odnosi na slučajeve trećeg i svakog sljedećeg utvrđenja neprijavljenog rada, ili pravomoćne sudske odluke kojom je rješenje poništeno ili oglašeno ništavim. S druge strane, ukida se bijela lista poslodavaca koji nisu počinili prekršaj u prijavljivanju rada.

Novina je i zaštita poslodavaca koji zapošljavaju državljane trećih zemalja u situacijama administrativnog kašnjenja u rješavanju zahtjeva za produljenje dozvole. Tako se neprijavljenim radom državljanina treće zemlje neće smatrati rad nakon isteka dozvole ako je zahtjev za produljenje te dozvole podnesen prije isteka njezina važenja u skladu s propisima koji uređuju boravak i rad stranaca. 

Među novinama je i obvezna prijava radnika na mirovinsko osiguranje do punog radnog vremena ako već radi kod drugog poslodavca u nepunom radnom vremenu. Proširuje se i JEER sustav (Jedinstvena elektronička evidencija rada) i na druge djelatnosti osim digitalnih radnih platformi te će se, istaknuo je Ružić, imati u realnom vremenu presjek svih radnika i znat će se kojem poslodavcu radnik pripada.

Oporba: Potreban bolji inspekcijski nadzor, Ružić: Pokazala se djelotvornost inspektorata

Ministar je naglasio kako je Vlada jedna od rijetkih u EU koja se ovako konkretno bavi neprijavljenim radom, a HDZ-ova Majda Burić dodala kako su i prijašnje vlade mogle riješiti to pitanje, ali nisu. U HDZ-u pozitivnim ocjenjuju uvođenje većih novčanih kazni, kao i skraćivanje roka za brisanje poslodavaca s tzv. crne liste, čime se, navode, štite radnici i njihova prava, ali i pošteni poslodavci. 

Za Božu Petrova (Most) je sve rečeno iz redova vladajućih poput "basne ili bajke". "Namećete 400 posto više poreze paušalcima i dolazite ovdje kao zaštitnici rada", poručio je. 

Njegov stranački kolega Miro Bulj te nezavisni Josip Jurčević prozvali su Vladu zbog "zamjene stanovništva", a HDZ-ovce za osnivanje agencija za posredovanje u zapošljavanju stranih radnika i profit koji ostvaruju na uvozu strane radne snage, što je ministar ocijenio "folklorom". 

"Mi agencije ne potičemo, dapače, ograničavamo sve naše poticaje izravno na korisnike. Nemojte mene i ovu Vladu prozivati za odljev stanovništva jer ako itko radi na vraćanju Hrvata na njihova ognjišta, onda je to ova Vlada", uzvratio je ministar. 

SDP-ova Anita Curiš Krok naglašava potrebu boljeg inspekcijskog nadzora i pita kako se to misli realizirati kada inspektora nema dovoljno. 

"Na današnji dan je 707 poslodavaca na crnoj listi. Nije riječ samo o poslodavcima koji zapošljavanju strane radnike, imamo tu i neke javne tvrtke, a do sada se pokazala iznimna djelotvornost državnog inspektorata", rekao je ministar. 

Jelena Miloš (Možemo!) pitala je hoće li prihvatiti njihov prijedlog da se sankcije za neprijavljeni rad ne određuju u fiksnom iznosu nego po visini prihoda u određenom postotku jer, pojasnila je, ovako nisu u ravnopravnom položaju mali obrtnici i "veliki igrači".

"Razgovarali smo o tome sa socijalnim partnerima i u ovom trenutku ne bismo prihvatili taj prijedlog, mali poslodavci su sami pristali na to, ali ćemo svakako u budućim analizama uzeti u razmatranje ponovno takav prijedlog", odgovorio je Ružić.