Stručnjak objasnio kako se u Hrvatskoj može povećati mirovina

Ekonomija 30. lip 202210:06 > 10:13 1 komentar
Tomislav Miletic/PIXSELL

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić komentirao je za N1 popis sto kompanija u vlasništvu države koje su najveći gubitaši. Osvrnuo se i na povećanje kamate na kredite koje su neke banke najavile, dok druge u isto vrijeme kamate smanjuju.

Grubišić je govorio i o stanju u mirovinskom sustavu i rekao kako je mirovinski sustav jedan od najvećih ekonomskih izazova u Hrvatskoj.

“Nemam neke nedoumice. Postojeći sustav funkcioniranja se neće raspasti, koji je oslonjen na prvi mirovinski stup. On je održiv, samo nije sposoban isplaćivati veće mirovine”, govori Grubušić dodajući za ovaj sustav za 20 ili 30 godina može, teoretski, isplaćivati mirovine veće kupovne moći, ali za to mora ispuniti neke uvjete.

“Kada bi produktivnost rada rasla tri posto godišnje, treba vam 20 godina da je uduplate”, objašnjava Grubišić.

vezana vijest

Na pitanje znaju li ljudi u Hrvatskoj kako izgleda mirovinski sustav, on kaže kako je provedena analiza te da ona ukazuje da 4 posto ljudi bira drugi mirovinski stup samoinicijativno, a 96 posto ljudi ne bira i da to pokazuje kako je drugi mirovinski stup jedan prisilni mehanizam. On kaže i kako ljudi u Hrvatskoj poistovjećuju mirovinsku štednju s četiri obvezna mirovinska fonda.

Što se tiče drugog stupa, tu se ne može ništa napraviti, kaže Grubišić i dodaje kako je mirovine moguće povećati samo uplatama neki privatni fond ili ulaganjima.

On kaže i da gospodarstvo hrani državu, a ne obrnuto i da treba “razbiti ljevičarske ekonomske doktrine”.

“Treba depolitizirati obveze mirovnske fondove, ja želim da oni diverzificiraju svoja ulaanja, ne želim da imaju 50 posto našeg novca u državnim poduzećima jer mene to kao budućeg umirovljenika izlaže riziku. posebno ih ne treba prisiljavati da idu u neke nacionalne infrastruturne projekte, ako oni procjene da je to dobro, u redu, ali ne smiju biti prisiljeni”, kaže Grubišić.

Gubitaši

Marko Rakar objavio je što se događa s 40 najvećih kompanija u čijem je vlasništvu država. Tri najveće komapnije su INA, HEP i HT i oni posluju izuzetno pozitivno. Najveći gubitaši u čijem vlasništvu ima udio i država su Croatia Airlines, Liburnia Riviera hoteli, Gredelj, 3. maj.

“Udjeli u tim kompanijama su političko, a ne ekonomsko pitanje. Moji su stavovi nedvosmisleni. Sve te kompanije koje ste naveli, a dodao bih i ACI Marinu, što će državi udjeli u ACI Marini, Podravci, Poštanskoj banci u okruženju 20 drugih banka? To sve treba privatizirati, to se ne želi jer je to gubitak politički, a ne ekonomski”, govori.

Na pitanje kakav je interes privatizirati npr. CA, Grubišić kaže kako je možda ne bi htio kupiti nitko i da je to “singal koliko je loša ta priča i da te letove subvencioniraju oni koji uopće ne lete”.

“CA i korisnici usluga CA, pa i ja, konzumiraju letove za koje dio troška pokrivaju ljudi koji uopće ne koriste CA. To je nepošteno”, kaže Grubišić.

Kamate na bakarske kredite

Dio banaka obavijestio je klijente da će kamatne stope na kredite rasti, a dio banaka najavljuje snižavanje kamatnih stopa.

vezana vijest

“Mislim da će sve banke ipak dizati kamatne stope. Prije točno 20 godina taj famozni Euribor je bio 3,6 posto, prije 10 godina je 0,9 posto, 2015. je pao na nulu i otad je do prije par mjeseci bio negativan. To je paradoksalno, kako studentima objašnjavate negativnu kamatu? Ono što se dogodilo u zadnjih mjesec dana, to je opet prešlo nulu i opot smo pozitivni. Adrović je sinoć rekao da su njegova očekivanja, da nije nerazumno očekivati, da će kamatne stope porasti između 1 i 2 postotna boda”, govori Grubišić objašnjavajući za koliko bi ona mogla rasti na primjeru rate stambenog kredita od cca 100 tisuća eura.

“Nije realno da će rata biti 3000 kuna veća, ali je za očekivati da će rata biti veća za par stotina kuna”, govori dodajući da su ljudi kupovali nekretnine po visokim cijenema i niskim kamatnim stopama. “Sad ćete imati skupu nekretninu i povećanje kamatnih stopa” kaže.

“Manje banke imaju u pravilu veće kamatne stope jer im je skuplji izvor financiranja. Ako je kod vas kamata 2 posto, a kod nekog 4 posto, onda u ovih 4 posto imate više manevarskog prostora”, objašnjava dodajući kako “ljudi trebaju voditi računa o tome i biti agilni u mjeri u kojoj je to moguće.”

“Idite refinancirati kredit ako mislite da ga možete refinancirati”, kaže dodajući kako je to svima u interesu. “Život uz negativne kamatne stope okreće život naopako”, kaže.

“Uz inflaciju od 2 posto, kamatne stope od 3 ili 4 posto nisu nerazumne”, zaključuje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare