Medijalna cijena kvadrata stana u Hrvatskoj je u 2020. godini iznosila 9.698 kuna, što u odnosu na godinu ranije čini rast od 5,7 posto. Najviša cijene od čak 19.671 kuna zabilježena je u Dubrovniku, zatim slijede Split s 15.293 kune i Rovinj s 15.157 kuna. Podaci su to iz publikacije 'Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2020. godini' koju objavljuje Ekonomski institut Zagreb (EIZ).

Kad se gleda po županijama najviša medijalna cijena stana zabilježena je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 13.999 kuna za metak kvadratni, zatim slijedi Splitsko-dalmatinska županija s cijenom od 12.624 kune te Grad Zagreb s 11.052 kune.

Među kontinentalnim županijama prednjače Zagrebačka, Osječko-baranjska i Varaždinska

Medijalne cijene stanova iznad 10.000 kuna zabilježene su i u Primorsko-goranskoj (10.329 kuna) i Zadarskoj županiji (10.311 kuna). Preostale obalne županije bilježe cijene stanova u rasponu od 9.000 do 10.000 kuna, i to redom Istarska od 9.731 kunu, Ličko-senjska od 8.777 kuna i Šibensko-kninska od 8.178 kuna.

Među kontinentalnim županijama prednjače Zagrebačka županija s medijalnom cijenom od 7.643 kune, Osječko-baranjska s 6.920 kuna te Varaždinska županija s 6.697 kuna, piše tportal.

U preostalim se županijama medijalna cijena stanova kretala u rasponu od 3.355 kuna u Vukovarsko-srijemskoj županiji do 6.367 kuna u Međimurskoj županiji.

Zanimljiv je podatak da je razlika u medijalnoj cijeni stanova između Dubrovačko-neretvanske i Vukovarsko-srijemske županije u 2020. godini iznosila čak 10.644 kuna, što znači da se za jedan kvadrat u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u Vukovarsko-srijemskoj županiji moglo kupiti 4,2 metra kvadratna stana. Za usporedbu 2019. se za jedan kvadrat stana u Dubrovačko-neretvanskoj županiji moglo kupiti 3,8 kvadrata stana u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Usporedba medijalnih cijena ostvarenih 2020. u gradovima sjedištima županija s ostatkom županije, ukazuje kako većina županijskih sjedišta bilježi znatnu višu cijenu od ostatka svojih županija, navodi se u publikaciji EIZ-a. Ipak, iznimka su gradovi Rijeka, Pazin, Sisak, Čakovec i Vukovar u kojima je cijena bila niža od cijene zabilježene u ostatku županije.

U kojim su gradovima sjedištima županija zabilježene znatno više cijene od ostatka županije?

Najveći jaz pritom je zabilježen u Vukovaru gdje je medijalna cijena stana u 2020. godini iznosila svega 1.463 kune, za razliku od ostatka Vukovarsko-srijemske županije koji bilježi gotovo tri puta višu medijalnu cijenu, od 4.522 kune. Najmanja razlika u korist ostatka županije zabilježena je u slučaju Rijeke gdje su se stanovi prošle godine prodavali po cijeni od 9.924 kuna naspram ostatka Primorsko-goranske županije u kojem je zabilježena cijena od 10.102 kune.

Gradovi sjedišta županija u kojima su 2020. godine zabilježene znatno više medijalne cijene stanova u odnosu na ostatak županije su redom: Križevci, Varaždin, Zadar i Dubrovnik. Križevci tako bilježe cijenu od 5.444 kune, dok je u ostalim dijelovima Koprivničko-križevačke županije medijalna cijena stanova bila četiri puta niža, 1.359 kuna.

Slično, u Varaždinu su stanovi prodavani po cijeni od 7.494 kune, a u ostatku Varaždinske županije cijena je iznosila 2.884 kune. Nadalje, medijalna cijena stanova prodanih u Zadru (11.594 kune) i Dubrovniku (19.671 kuna) prošle godine bila je 2,6 puta veća od cijene ostvarene u ostatku obje županije (4.431 kune u Zadarskoj i 8.219 kuna u Dubrovačko-neretvanskoj županiji).

Najviše vrijednosti indeksa priuštivosti, koje ujedno upućuju na najmanju priuštivost stana, zabilježene su u priobalnom dijelu zemlje. Primjerice, vrijednosti indeksa priuštivosti veće od 30 posto, koje ukazuju da je za jedan kvadrat potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, nalaze se u tri jedinice lokalne samouprave, Dubrovniku, Hvaru i Tučepima.

U kategoriju u kojoj je za jedan kvadrat stana bilo potrebno u prosjeku izdvojiti 24 do 30 posto ostvarenog godišnjeg neto dohotka ulazi 17 gradova i općina. To su Opatija, Vrsar, Primošten, Seget, Stari Grad, Omiš, Malinska, Makarska, Okrug, Bol, Funtana, Župa Dubrovačka, Rovinj, Novalja, Baška Voda, Baška i Podgora.

Gdje su najpriuštiviji stanovi?

U dvadeset jedinica lokalne samouprave s najmanjom priuštivosti za prosječni godišnji dohodak građani su mogli kupiti između 3,1 i 4,2 m2  stambenog prostora. Među prvih 90 najmanje priuštivih lokalnih jedinica (od ukupno 175 jedinica lokalne samouprave za koje je raspoloživa vrijednost indeksa priuštivosti) nema naselja koje se ne nalazi u priobalnoj županiji.

Tek na 91. mjestu nalazi se Zagreb s vrijednošću indeksa 14,6, u kojem su stanovnici za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 6,8 m2. Najpriuštiviji stanovi su u Novom Marofu gdje indeks priuštivosti iznosi 1,7, a zatim slijede Gračac, Plitvička Jezera i Strahoninec.

U 20 jedinica lokalne samouprave koje bilježe najpriuštivije stambene nekretnine, zaposleni građani za svoj godišnji dohodak mogu kupiti između 13,4 i gotovo 58 m2  stambenog prostora, pokazuje analiza EIZ-a.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.