"Godzilla" El Niño već ruši rekorde: "Pred našim očima poprima goleme razmjere"

"Godzilla" El Niño je stigao i već ruši rekorde za koje bi svijet radije da su ostali neoboreni. Temperature površine mora u ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana već su premašile najviše vrijednosti zabilježene tijekom bilo kojeg prethodnog El Niña, a taj vremenski fenomen i dalje jača. Stručnjaci procjenjuju da bi između lipnja 2026. i veljače 2027. ekstremne vrućine povezane s njim mogle pridonijeti čak 451.000 dodatnih smrtnih slučajeva.

Prognoze su izazvale uzbunu među meteorološkim službama, zdravstvenim vlastima i vladama diljem svijeta, a Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pokrenula je dosad nezabilježenu mobilizaciju kako bi se svijet pripremio za ekstremne vremenske prilike koje slijede.

"El Niño pred našim očima poprima goleme razmjere", rekao je početkom rujna odlazeći glavni tajnik UN-a António Guterres. "Planet se nalazi u neistraženim vodama, a te vode postaju sve toplije."

No, dok se vlade pripremaju za godinu koja bi mogla donijeti razorne vremenske ekstreme, stručnjaci kažu da se još mnogo toga može učiniti kako bi se ograničila šteta – i sada i u budućnosti.

Zašto ovaj El Niño izaziva toliku zabrinutost?

Osim samih rekorda, mnoge zabrinjava što bi El Niño ove snage mogao značiti za vremenske prilike diljem svijeta u mjesecima koji dolaze.

El Niño počinje u Tihom oceanu, ali njegove se posljedice mogu osjetiti diljem svijeta. Kada vode u blizini ekvatora postanu neuobičajeno tople, oslobađaju toplinu u atmosferu, podižu globalne temperature i mijenjaju raspored oborina.

Budući da su temperature oceana već rekordno visoke, ovaj bi El Niño mogao donijeti intenzivnije vrućine, suše i obilne oborine u osjetljivim područjima te podići globalne temperature na nove rekordne razine. Zbog toga je dobio nadimke "Godzilla" i "Super" El Niño.

Neke od tih posljedica već se osjećaju. Indija je već zabilježila manje monsunskih oborina od prosjeka, dok se južna Afrika suočava s povećanim rizikom od suše. Iako Europa vjerojatno neće osjetiti najteže izravne posljedice, El Niño može utjecati na zimsko vrijeme, dok suše ili propale žetve u drugim dijelovima svijeta mogu poremetiti opskrbu hranom koja se uvozi u Europu.

Prijetnja je već potaknula vlade diljem svijeta na djelovanje. Guverner Kalifornije Gavin Newsom ovog je mjeseca preventivno proglasio izvanredno stanje kako bi se država pripremila za moguće poplave, klizišta, obalnu eroziju i snažne zimske oluje.

Kako se pripremiti za El Niño koji se ne može izbjeći?

Bez obzira na sve pripreme, jedno se ne može izbjeći: El Niño je prirodni fenomen. No, iako ga ne možemo spriječiti, prognoze nam daju nekoliko mjeseci za pripremu.

"Ključno je upravljati vodnim resursima i pripremiti se za promjene u tome gdje će i kada padati kiša", kaže Davide Faranda, direktor istraživanja u francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS) i jedan od vodećih autora Međuvladina panela UN-a o klimatskim promjenama (IPCC).

Vlade, primjerice, mogu pažljivije skladištiti i distribuirati vodu, bolje upravljati akumulacijama i podzemnim vodama, prilagoditi raspored poljoprivrednih radova i načine navodnjavanja te pripremiti stanovništvo za suše ili poplave.

Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) također je ponudila konkretne savjete. Poljoprivrednici mogu smanjiti gubitke promjenom vremena sjetve, navodnjavanjem tijekom hladnijih dijelova dana, stvaranjem zaliha vode prije sušnih razdoblja te poduzimanjem mjera za zaštitu usjeva i stoke od ekstremnih vrućina.

Neke su vlade osigurale i financijsku pomoć.

Ujedinjeno Kraljevstvo obećalo je izdvojiti do 15 milijuna funti (17 milijuna eura) kako bi pomoglo ranjivim zemljama da se pripreme za ovaj El Niño. Novac će biti namijenjen različitim mjerama – od cijepljenja stoke prije suša i jačanja kuća prije poplava do financijske pomoći poljoprivrednicima prije nego što im propadnu žetve.

Klimatske mjere mogle bi ograničiti štetu u budućnosti

Većina El Niño događaja podiže prosječnu globalnu temperaturu za oko 0,2 °C. Iako je to dovoljno da izazove ekstremne vremenske prilike diljem globalnog juga, riječ je tek o djeliću dodatnog zagrijavanja uzrokovanog klimatskim promjenama.

Izgaranje fosilnih goriva podiglo je prosječnu globalnu temperaturu Zemljine površine za približno 1,3 do 1,4 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, stvarajući uvjete za iznimno vruće europsko ljeto koje je izazvalo raširene suše i šumske požare.

Posljedice El Niña stoga su dodatno pojačane činjenicom da se svijet već zagrijava. Zbog toga je 2025. bila treća najtoplija godina otkako postoje mjerenja – toplija čak i od 2016., godine El Niña – unatoč prirodnom rashlađujućem učinku La Niñe.

Nedavna istraživanja upućuju i na to da klimatske promjene dodatno pojačavaju El Niño. Studija objavljena u kolovozu pokazala je da su El Niño događaji 36 posto snažniji nego prije industrijskog doba, a istraživači taj trend povezuju sa zagrijavanjem koje je uzrokovao čovjek.

Ako klimatske promjene doista čine El Niño snažnijim, sama priprema može pomoći samo do određene mjere. No Faranda kaže da smanjenje emisija dugoročno može donijeti veliku razliku.