Djeca rođena poslije 2025. vjerojatno će biti "bez diplome i mirovine, te neće raditi u uredima". Evo za što ih trebaju pripremiti roditelji

Mnogi neurolozi, istraživači i stručnjaci za obrazovanje smatraju da roditelji danas rade veliku pogrešku jer djecu i dalje pripremaju za sustav koji polako nestaje, piše Nova.rs. Godinama je vrijedilo pravilo da je dovoljno učiti, završiti fakultet i pronaći stabilan posao koji će trajati desetljećima. Međutim, svijet u kojem odrastaju buduće generacije bit će mnogo nepredvidiviji, uz stalne promjene i potrebu za neprekidnim učenjem tijekom cijelog života.

Umjesto oslanjanja na unaprijed pripremljene odgovore, stručnjaci tvrde da će najveća vrijednost biti sposobnost postavljanja pravih pitanja, kritičkog razmišljanja i brzog prilagođavanja novim okolnostima. Djeca budućnosti morat će naučiti kako razlikovati istinite informacije od sadržaja koji generira umjetna inteligencija, ali i kako razviti emocionalnu inteligenciju, komunikaciju i kreativnost – osobine koje strojevi još uvijek ne mogu lako zamijeniti.

Istraživači s MIT-a i Stanforda navode da klasični školski model više neće biti dovoljan. Matematika i čitanje i dalje će biti važni, ali fokus obrazovanja pomicat će se prema praktičnim vještinama, rješavanju problema i sposobnosti suradnje s ljudima iz različitih kultura i okruženja. U svijetu koji se stalno mijenja, otpornost na stres i sposobnost brzog prilagođavanja postat će jednako važni kao i akademsko znanje, navodi se u istraživanju Sveučilišta Cornell objavljenom na znanstvenoj platformi “arXiv”.

Generacija Beta obuhvaća djecu rođenu između 2025. i 2039. godine. Ako je Generacija Z odrasla uz internet, a Generacija Alfa uz tablete i pametne uređaje, tada će Generacija Beta biti prva koja će živjeti u svijetu u kojem je umjetna inteligencija prisutna gotovo posvuda. Od obrazovanja i medicine do prometa i komunikacije, AI sustavi bit će dio svakodnevnog života do te mjere da će izbjegavanje tehnologije djelovati gotovo nezamislivo.

Promjene će posebno pogoditi tržište rada. Tradicionalni uredi već sada polako gube na važnosti, a stručnjaci predviđaju da će u budućnosti posao biti definiran više digitalnim alatima i globalnim mrežama nego fizičkim prostorima. Timovi će se formirati privremeno za određene projekte, ljudi će surađivati s kolegama iz različitih dijelova svijeta, a klasično radno vrijeme i dugoročno zaposlenje postat će mnogo rjeđi nego danas.

Prema procjenama konzultantske kuće McKinsey, između 40 i 60 posto postojećih poslova moglo bi do 2035. godine nestati ili biti toliko promijenjeno da će postati neprepoznatljivo. Upravo zbog toga mnogi stručnjaci smatraju da višegodišnje školovanje za jedno zanimanje više neće jamčiti sigurnu budućnost. Umjesto toga, obrazovanje će biti fleksibilnije i temeljit će se na kraćim tečajevima, praktičnim projektima i stalnom usavršavanju novih vještina.

Buduće generacije vjerojatno neće imati samo jedno zanimanje tijekom života. Sve više se govori o modelu prema kojem će ljudi mijenjati više karijera i kombinirati različite izvore prihoda. Isto vrijedi i za mirovinski sustav, koji je nastao u vrijeme kada su ljudi radili od mladosti do šezdesetih godina, a potom relativno kratko bili u mirovini. Kako medicina napreduje i životni vijek postaje dulji, mnogi vjeruju da će djeca rođena danas živjeti i do 90 ili čak 100 godina.

To znači da model prema kojem netko radi jednu stvar četrdeset godina, a zatim desetljećima prima mirovinu, postaje financijski teško održiv. Umjesto jasne granice između rada i umirovljenja, budućnost bi mogla donijeti više prijelaznih faza, povremene pauze, promjene profesija i fleksibilnije načine zarade tijekom cijelog života.

Sve ovo ne znači da će škole, fakulteti ili tradicionalna zanimanja potpuno nestati, ali ukazuje na to da će se društvo mijenjati mnogo brže nego prije. Upravo zato stručnjaci poručuju da je možda najvažnije pripremiti djecu da budu znatiželjna, prilagodljiva i spremna učiti tijekom cijelog života, jer će upravo te osobine određivati uspjeh u svijetu koji dolazi.