"Događa se nešto veliko": Zašto je Rusija poslala još nuklearnog oružja u Bjelorusiju?

Ranije ovog tjedna bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko prvi je put sudjelovao u "uvježbavanju" ruske uporabe taktičkog i strateškog nuklearnog oružja.

Između utorka i četvrtka, on i ruski predsjednik Vladimir Putin nadzirali su zajedničke vojne vježbe koje su obuhvatile područje od istočne Europe do Pacifika i uključivale stotine ruskih raketnih sustava, ratnih zrakoplova, brodova i nuklearnih podmornica, prenosi Al Jazeera.

"Ne prijetimo apsolutno nikome", rekao je Lukašenko, 71-godišnji bivši direktor sovhoza koji vodi bivšu sovjetsku republiku od 1994. "Ali imamo takvo oružje i spremni smo na svaki mogući način braniti našu zajedničku domovinu od [zapadnog bjeloruskog grada] Bresta do [ruske pacifičke luke] Vladivostoka."

No Lukašenko ne stavlja sva politička jaja u istu košaru.

Godinama uživa političku podršku Moskve. Bjelorusija dobiva gospodarske povlastice i jeftine energente, ali Lukašenko je uspio odoljeti Putinovim pokušajima integracije Bjelorusije i Rusije kroz projekt "savezne države", koji datira još iz 1990-ih. U posljednjim mjesecima odnosi između Bjelorusije i Sjedinjenih Država također su se donekle poboljšali.

Pa što stoji iza uključivanja Bjelorusije u ruske nuklearne ratne igre?

Nuklearno zastrašivanje

"Važno je dodatno povećati razinu spremnosti strateških i taktičkih nuklearnih snaga", rekao je Putin.

I Moskva i Minsk, dodao je, "uzet će u obzir iskustvo specijalne vojne operacije", koristeći ruski službeni izraz za četverogodišnji rat u Ukrajini.

On i Lukašenko naredili su lansiranje interkontinentalne hipersonične rakete Yars, sposobne nositi tri neovisno navođene nuklearne bojeve glave.

Za manje od 20 minuta raketa je preletjela 5750 kilometara od kozmodroma Pleseck u sjeverozapadnoj regiji Arhangelsk do poluotoka Kamčatke na Pacifiku.

Vježbe su izazvale veliku zabrinutost.

"Događaji se razvijaju iznenada, naizgled bez vanjskih razloga", izjavio je Nikolaj Mitrohin, istraživač sa Sveučilišta Bremen u Njemačkoj i autor brojnih analiza rata Rusije i Ukrajine.

"Događa se nešto veliko, nešto što će imati značajan utjecaj na međunarodnu politiku općenito, ali i na medije, uključujući i samu opskrbu nuklearnim oružjem", dodao je.

U sklopu vježbi Moskva je Minsku isporučila modificirane lovce Su-25 i balističke projektile Iskander-M dometa do 500 kilometara - kao i nuklearno oružje koje se navodno skladišti na vojnom poligonu Asipoviči, manje od 200 kilometara sjeverno od ukrajinske granice.

Nekoliko dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Lukašenko je organizirao "referendum" kojim je izmijenjen bjeloruski ustav kako bi se omogućilo raspoređivanje nuklearnog oružja na teritoriju zemlje.

U lipnju 2023. Putin je objavio raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja kratkog dometa u Bjelorusiju, tvrdeći da time samo slijedi praksu Washingtona koji desetljećima raspoređuje svoje nuklearno oružje u vojnim bazama NATO članica u Europi. Također je rekao da će Moskva modernizirati bjeloruske strateške bombardere kako bi mogli nositi nuklearne bombe.

Taktičko nuklearno oružje nije regulirano sporazumima između dviju najvećih nuklearnih sila, SAD-a i Rusije. Zbog manje veličine teže ga je pratiti i nadzirati.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da bi odgovor Saveza bio "razoran" ako bi Moskva upotrijebila nuklearno oružje protiv Ukrajine.

Rutte je u petak otputovao na summit ministara vanjskih poslova NATO-a u švedskom Helsingborgu.

Mjesto održavanja summita ima simboličnu težinu - Švedska je pristupila NATO-u nakon početka ruske invazije - a rusko-bjeloruske vježbe očito su tempirane upravo uoči sastanka.

Nova ukrajinska fronta?

Moskva i Minsk tvrdili su da su ovotjedne vježbe odgovor na neodređenu "prijetnju agresijom".

No ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je 15. svibnja da Rusija uvlači Bjelorusiju u "nove činove agresije".

Šest dana kasnije upozorio je da bi vježbe mogle biti dio priprema Moskve za novu ofenzivu prema sjevernoj Ukrajini i Kijevu, nakon što ruske snage ove godine nisu uspjele zauzeti veće dijelove istočne i južne Ukrajine.

Međutim, trenutačna koncentracija ruskih snaga u Bjelorusiji "nije dovoljna" za novu ofenzivu, smatra čelnik kijevskog think tanka Penta.

"Napad na Ukrajinu samo s bjeloruskim snagama mogao bi vrlo loše završiti za Lukašenka", kazao je Volodimir Fesenko. "Za njega bi uključivanje Bjelorusije u rat predstavljalo prevelik rizik."