Ornitologinja otkrila zašto sove nikad ne treba držati kao kućne ljubimce: "Sve što se priča o njima je neistina"

Ornitolozi ističu kako su sove savršeno prilagođene životu i lovu tijekom noći. Danju uglavnom miruju, skrivaju se među krošnjama ili uz debla stabala, zbog čega ih je vrlo teško uočiti, iako žive i u gradovima.

Prirodni saveznici poljoprivrednika

Sove se smatraju jednim od najkorisnijih predatora u prirodi. Njihov jelovnik uglavnom čine miševi, voluharice i drugi mali glodavci koji poljoprivrednicima mogu prouzročiti velike štete.

Zbog toga ih stručnjaci često nazivaju prirodnim pesticidima, jer bez ikakvih kemikalija održavaju populaciju štetnika pod kontrolom. U urbanim sredinama mogu pomoći i u smanjenju broja većih kukaca kada dođe do njihove najezde.

Za ljude gotovo nikad nisu opasne.

Kada sove mogu postati agresivne?

Iznimka je razdoblje kada odgajaju mlade.

Tada, osobito šumske sove, mogu pokazati obrambeno ponašanje ako se čovjek previše približi gnijezdu. Stručnjaci naglašavaju da cilj nije napad, već zaštita mladunaca.

U takvoj situaciji najbolje je jednostavno se udaljiti.

Ćuk je najčešća gradska sova

Najpoznatija i najraširenija sova u gradovima je ćuk – mala siva sova koju je mnogo lakše čuti nego vidjeti. Zbog boje perja gotovo se potpuno stapa s korom drveća, ispričala je za N1 BiH ornitologinja Nermina Sarajlić.

Osim ćuka, u urbanim sredinama mogu se susresti i šumska sova te mala ušara, koja je zanimljiva po tome što se, za razliku od većine drugih vrsta sova, često okuplja u veća jata.

Zašto sove nisu kućni ljubimci?

Popularnost filmova i društvenih mreža posljednjih je godina povećala interes ljudi za držanje sova kao kućnih ljubimaca, no stručnjaci upozoravaju da je to loša ideja.

Sove su divlje grabljivice koje nikad nisu pripitomljene. Imaju iznimno razvijen noćni vid, vrhunski sluh, gotovo nečujan let zahvaljujući posebnoj građi perja te snažne kandže prilagođene lovu.

Držanjem u stanu ili kući oduzimaju im se prirodni uvjeti u kojima mogu koristiti sposobnosti razvijane milijunima godina evolucije.

Potrebna im je živa prirodna hrana

Još jedan problem predstavlja prehrana.

Sove svoj plijen gutaju cijeli – zajedno s kostima, perjem, dlakom i kandžama. Neprobavljene dijelove kasnije izbacuju u obliku tzv. gvalica, što je normalan dio njihove probave.

Ako ih se hrani samo komadima mesa, njihov probavni sustav ne funkcionira kako bi trebao.

Boravak u kući za njih je vrlo stresan

Budući da imaju izuzetno osjetljiv sluh, svakodnevna buka televizora, mobitela, kućanskih uređaja i prometa za sove predstavlja velik izvor stresa.

Osim toga, divlje ptice mogu prenositi različite bolesti, zbog čega njihovo držanje predstavlja i zdravstveni rizik za ljude.

Stručnjaci podsjećaju da je uzimanje sova iz prirode u većini slučajeva zakonom zabranjeno.

Pronašli ste mladu sovu? Nemojte je odmah odnijeti kući

Građani često misle da je mlada sova pronađena ispod stabla ispala iz gnijezda i da joj treba pomoć.

Međutim, u većini slučajeva riječ je o normalnoj fazi razvoja. Mladunci napuštaju gnijezdo prije nego što potpuno nauče letjeti, dok ih roditelji i dalje hrane i čuvaju u blizini.

Ako ptica nije ozlijeđena, dovoljno ju je podići na obližnju granu ili grm kako bi bila sigurna od mačaka ili prometa te se udaljiti.

Tek ako i sljedeći dan ostane na istome mjestu ili je vidljivo ozlijeđena, treba kontaktirati veterinara ili nadležnu službu za zbrinjavanje divljih životinja.

Mitovi o sovama nemaju znanstveno uporište

Sove stoljećima prate brojna praznovjerja. U mnogim kulturama njihov glas smatrao se lošim predznakom ili najavom nesreće.

Ornitolozi ističu da za takva vjerovanja nema nikakvog znanstvenog temelja.

Sove se najviše glasaju tijekom razdoblja parenja, od kraja veljače do travnja. Budući da se to poklapa s promjenjivim proljetnim vremenom, nastalo je vjerovanje da njihov glas najavljuje nevrijeme.

Posebno je na lošem glasu kukuvija, koja se često gnijezdi na tavanima kuća. No upravo ta vrsta tijekom sezone podizanja mladih može uloviti više od 300 miševa, zbog čega je jedna od najkorisnijih ptica u prirodi.

Klimatske promjene mijenjaju ptičji svijet

Stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene već utječu na rasprostranjenost brojnih vrsta ptica u regiji.

Dok se neke vrste šire prema sjeveru zbog viših temperatura, druge potpuno nestaju. Primjer su lešinari koji su nekada bili redoviti stanovnici Bosne i Hercegovine, a danas se ondje više ne gnijezde, ponajviše zbog trovanja i ljudskog djelovanja.

To pokazuje koliko su promjene u okolišu već ostavile trag na bioraznolikosti te koliko je važno očuvati vrste poput sova koje imaju nezamjenjivu ulogu u prirodnim ekosustavima.