Novootkriveni svijet briše granicu između planeta i mjeseca

Objekt je mase približno jednake Jupiterovoj i kruži oko smeđeg patuljka – nebeskog tijela koje u svojoj jezgri provodi fuziju deuterija, ali je premalo da bi spajalo vodik i sjalo poput prave zvijezde, piše Science News.

Smeđi patuljak pak kruži oko male zvijezde. Takva hijerarhija orbita čini sustav nazvan CD-35 2722 prvim poznatim sustavom s takozvanim egzosatelitom, izvijestili su astronom Kevin Hoy i njegovi suradnici u radu objavljenom 22. srpnja u časopisu Nature.

Taj su naziv skovali zato što nijedan postojeći pojam nije sasvim prikladan. Objekt nije baš egzomjesec, ali ni egzoplanet, kaže Hoy sa Sveučilišta Diego Portales u Santiagu u Čileu.

„Struktura sustava CD-35 toliko je drukčija od strukture Sunčeva sustava da riječi koje smo osmislili za opis Sunčeva sustava jednostavno više ne funkcioniraju“, rekao je.

Otkriće ponovno otvara dugogodišnju raspravu o tome što zapravo čini planet – njegova vlastita svojstva ili odnos prema drugim nebeskim tijelima.

Hoy i njegovi suradnici promatrali su smeđeg patuljka teleskopom Very Large Telescope u Čileu u više navrata između listopada 2023. i veljače 2026. godine. Periodične promjene u valnim duljinama svjetlosti smeđeg patuljka otkrile su da ga gravitacijski privlači masivni pratitelj. Riječ je o istoj tehnici kojom su devedesetih godina prošlog stoljeća otkriveni prvi egzoplaneti, a nakon toga i stotine drugih.

No ovo je prvi put da je tom metodom otkriveno ono što Hoy u šali naziva „nešto nalik mjesecu“ – tijelo koje kruži oko većeg tijela, koje pak kruži oko još većeg tijela.

Čini li takav raspored taj objekt mjesecom? Hoy sumnja u to.

„To jednostavno djeluje pogrešno“, kaže. „Vjerojatno se nećemo moći izvući tako da ga nazovemo egzomjesecom.“

Ni službena definicija egzoplaneta ne upućuje na takav zaključak. Međunarodna astronomska unija (IAU), ista organizacija koja je 2006. godine Pluton reklasificirala u patuljasti planet, 2018. godine nedvosmisleno je odredila da se objekt planetarne mase koji kruži oko smeđeg patuljka smatra egzoplanetom. Pritom nije važno kruži li smeđi patuljak oko još većeg nebeskog tijela.

„Ako prihvatite da je riječ o smeđem patuljku, tada definicija praktički nalaže da je njegov pratitelj planet“, kaže astronom David Kipping sa Sveučilišta Columbia, koji već više od desetljeća drugim metodama traga za egzomjesecima.

„Možemo raspravljati o tome je li definicija IAU-a dobra ili loša, ali prema trenutačnoj definiciji riječ je o planetu.“

No ni Hoy nije zadovoljan takvim tumačenjem.

„Zbog hijerarhijske strukture sustava to jednostavno ne djeluje isto kao kod uobičajenih planeta.“

A ovaj sustav nije jedini neobičan slučaj. U siječnju je druga istraživačka skupina objavila moguće otkriće sličnog satelita oko smeđeg patuljka u drugom zvjezdanom sustavu. Ako se to potvrdi, taj će objekt imati oko polovice Jupiterove mase.

Kretanje je određivalo pojam planeta još od antičkih Grka, koji su skovali riječ za „lutajuću zvijezdu“ kako bi opisali svijetle objekte koji se gibaju u odnosu na pozadinu nepomičnih zvijezda. Kopernikanska revolucija premjestila je naglasak na gibanje oko Sunca, ali je upravo gibanje ostalo ključno. Kako su napisali autori definicije IAU-a, planet je manje pitanje veličine ili sastava, a više pitanje toga da jedno tijelo kruži oko drugoga u hijerarhijski uređenom sustavu.

Pogled na Sunčev sustav podupire takvo razmišljanje. Najveći prirodni sateliti, Saturnov Titan i Jupiterov Ganimed, po masi i veličini vrlo su slični najmanjem planetu Sunčeva sustava, Merkuru.

„Bez problema bismo Merkur nazvali mjesecom kada bi kružio oko Jupitera, a Ganimed planetom kada bi kružio oko zvijezde“, zaključuje Hoy.