Hoće li digitalni euro ugroziti privatnost? "Začudilo bi me da bude išta privatniji nego što su trenutno bankovni računi"

Digitalni euro nalazit će se u aplikaciji, odnosno u digitalnom novčaniku na vašem pametnom telefonu. Ili pak - na pametnoj kartici. I vrijedit će baš poput - fizičkog novca.

IZ HNB-a ističu da digitalni euro neće ukinuti niti zamijeniti novčanice niti kovanice, već će služiti isključivo kao njegova besplatna i sigurna nadopuna. Osnovne usluge digitalnog eura bit će potpuno besplatne, a moći će se koristiti i offline, odnosno bez internetske veze. Građani su podijeljeni oko nove tehnologije plaćanja.

"Znate, za nas starije ljude nije to. To je za mlade ljude koji su s kompjuterima i s tim. Ja se bavim s mobitelom samo ono najvažnije što trebam", rekla nam je jedna prolaznica.

Drugi je naglasio da za plaćanje koristi ili gotovinu ili kartice jer mu je, kaže, jednostavnije. Ima i onih kojima je jednostavnije plaćanje mobitelom. "Lakše mi je kad prislonim telefon na aparat i platim nego da vadim karticu", rekao nam je još jedan prolaznik.

Nakon što je Europski parlament usvojio zajednički zakonodavni okvir, naše Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka započeli su s detaljnom analizom domaćih zakona o platnom prometu, a uskoro kreću i prva testiranja sustava.

Ana Zorić, ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija, naglašava: "Više od 50 aktera koji su se javili, odnosno kandidata izabrano je 36 pružatelja platnih usluga sa područja svih država koje imaju euro kao službenu valutu. Važno je napomenuti da su i dva hrvatska pružatelja platnih usluga izabrana - to su Raiffeisen bank Austria i Corvus Pay".

Kako bi sustav digitalnog eura funkcionirao besprijekorno i sigurno, testiranja će započeti u drugoj polovici sljedeće godine i trajat će godinu dana.

"Kupci će u prvom redu biti ograničeni na djelatnike europske središnje banke i središnjih banaka iz država članica Eurozone i oni će imati, dakle, prvi priliku testirati kako digitalni euro funkcionira u praksi, u tom jednom beta okruženju", dodala je.

Švedska, kao predvodnice u bezgotovinskom plaćanju, zaokrenula je svoju no cash, politiku i novim zakonom obvezala trgovce na primanje gotovine. I to kako bi osigurala otpornost platnog sustava u kriznim situacijama te zaštitila digitalno isključene skupine građana poput starijih i osoba s invaliditetom. Sanda Lemo, Hrvatica koja sa svojom obitelji već 6 godina živi u Švedskoj donosi iskustvo iz prve ruke.

"Dućani sa hranom i apoteke moraju primati gotovinu, mislim da su apoteke sad nešto novo. Mislim da je to  prvenstveno zbog rata da se ne bi dogodilo da ako padne bankarski sustav da ljudi barem mogu kupiti one neophodne stvari u dućanu. Čak je i preporučeno da svaka obitelj ima tisuću kruna po članu obitelji kod kuće, u novčanicama", kazala je Lemo.

Struka u digitalnom euru vidi moćno oružje protiv sive ekonomije i utaje poreza, ali i geopolitički odgovor Europe spram američkih giganata - Vise, Mastercarda ili Paypala. Najveći strah među građanima je i dalje je onaj od gubitka privatnosti i potencijalnog nadzora nad potrošnjom, ali i hakerskih napada.

Digitalni euro bio bi osmišljen tako da pruža najvišu razinu sigurnosti i privatnosti, u skladu sa strogim standardima Europske unije, a koja ima najstrože zakone o sigurnosti i privatnosti na svijetu. Eurosustav ne bi identificirao ljude na temelju njihovih plaćanja. Štoviše, podaci o osobnim transakcijama iz izvanmrežnih, offline plaćanja digitalnim eurom bili bi poznati samo platitelju i primatelju plaćanja.

Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina te suosnivač MoneyMotion konferencije, za N1 je pojasnio: "Pa evo začudilo bi me da digitalni euro bude išta privatniji nego što su trenutno bankovni računi. Tako da iskreno, ne bih se brinuo oko pitanja privatnosti s obzirom da privatnost više manje u području financija niti ne postoji trenutno".

Švedska, kao predvodnica u bezgotovinskom plaćanju, zaokrenula je svoju no cash, politiku i novim zakonom obvezala trgovce na primanje gotovine. I to kako bi osigurala otpornost platnog sustava u kriznim situacijama te zaštitila digitalno isključene skupine građana poput starijih i osoba s invaliditetom.