Od "sablasnih morskih pasa" do crva "u staklenom dvorcu": Znanstvenici pronašli više od 1100 neobičnih i nepoznatih oceanskih vrsta

Prema navodima ove trogodišnje organizacije, koju predvode japanska Nippon Foundation i Nekton, to predstavlja povećanje godišnjeg broja identificiranih vrsta od 54 posto.

Ocean je jedan od najmanje istraženih ekosustava na planetu, posebno duboko more. Nekada se pretpostavljalo da malo života može opstati u njegovim ekstremnim uvjetima, no posljednjih godina znanstvenici su otkrili ekosustave prepune neobičnih – a ponekad i potpuno bizarnih – vrsta.

Podvodni svijet suočava se s golemim izazovima zbog klimatskih promjena, zagrijavanja oceana i ljudskih aktivnosti.

Potraga za rudnim bogatstvima oceana, koja je sve bliža realizaciji, predstavlja još jedan veliki rizik.

„Budući da mnogim vrstama prijeti izumiranje prije nego što uopće budu dokumentirane, nalazimo se u utrci s vremenom kako bismo razumjeli i zaštitili život u oceanima”, rekla je Michelle Taylor, direktorica znanosti u organizaciji Ocean Census.

Znanstvenici organizacije Ocean Census tijekom protekle godine proveli su 13 ekspedicija u nekim od najmanje istraženih oceanskih područja na svijetu.

Uz obalu Japana, na dubini od oko 800 metara ispod površine oceana, otkrili su novu vrstu čekinjastog mnogočetinaškog crva koji živi unutar staklene spužve, čiji prozirni kostur nalik mreži – poznat kao "stakleni dvorac" – čini silicij, glavni sastojak stakla.

Spužva i crv imaju simbiotski odnos, što znači da obostrano imaju korist jedno od drugoga. Crv je zaštićen time što živi u staklenom dvorcu, stabilnoj strukturi bogatoj hranjivim tvarima, dok zauzvrat uklanja potencijalno štetne ostatke s površine spužve.

U Australiji su znanstvenici otkrili vrstu „sablasnog morskog psa” iz skupine himera na dubini od oko 800 metara. Te ribe daleki su srodnici morskih pasa i raža, od kojih su se evolucijski odvojile prije gotovo 400 milijuna godina.

U Istočnom Timoru znanstvenici su pronašli vrstu trakastog crva dugog oko 2,5 centimetra, s jarko narančastim prugama koje predstavljaju simbol njegove snažne kemijske obrane. Toksini koje proizvode trakasti crvi proučavaju se kao mogući tretmani za Alzheimerovu bolest i shizofreniju.

U Sjevernom rovu otočja Južni Sandwich, skupini nenaseljenih otoka u južnom Atlantiku, znanstvenici su na dubini od gotovo 3.700 metara pronašli mesoždernu spužvu nalik „kugli smrti”.

Ta je vrsta prekrivena mikroskopskim kukicama nalik čičak-traci koje hvataju rakove nošene oceanskim strujama. Spužva ih zatim obavija i probavlja.

Hoće li se sve te vrste doista pokazati potpuno novima za znanost možda će trebati vremena utvrditi. U prosjeku je potrebno 13,5 godina između otkrića neke vrste i njezina formalnog opisa u znanstvenoj literaturi, navodi Ocean Census u priopćenju za javnost.

Kako bi se taj proces ubrzao, Ocean Census uvodi status „otkriveno” kao znanstvenu kategoriju koja može odmah biti zabilježena u njegovoj bazi podataka morskih vrsta. Čim stručnjak potvrdi otkriće, ono može biti uneseno u platformu s otvorenim pristupom, rekao je glasnogovornik organizacije, objašnjavajući da „to čini vrstu odmah vidljivom znanstvenoj zajednici i donositeljima politika”.

Ocean Census želi da ova otkrića potaknu akcije za zaštitu morskog života – koji ima golemu ekološku, znanstvenu i ekonomsku vrijednost – te poziva na veća ulaganja u napore za otkrivanje novih vrsta.

„Trošimo milijarde u potrazi za životom na Marsu ili za odlazak na tamnu stranu Mjeseca. Otkrivanje većine života na našem vlastitom planetu – u našem oceanu – košta samo djelić toga. Pitanje nije možemo li si priuštiti da to radimo. Pitanje je možemo li si priuštiti da to ne radimo”, rekao je Oliver Steeds, direktor Ocean Censusa.