Otkriće s indonezijskog otoka: Ljudi su psihoaktivne tvari koristili prije 25.000 godina

Dokazi upućuju na to da su neke zajednice na području današnje Indonezije koristile betelove oraščiće kao psihoaktivno sredstvo još prije 25.000 godina.

Znanstvenici sa Sveučilišta Griffith u Australiji otkrili su neobične tragove na kosturnim ostacima ranih lovaca-sakupljača koje su povezali sa sisanjem betelovih oraščića, piše BBC.

Profesor Adam Brumm, koji je vodio istraživanje, rekao je da bi to mogao biti „najraniji dokaz uporabe droga igdje u svijetu“.

U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Science Advances, istraživači su izvijestili o otkriću rijetkih kosturnih ostataka dvoje ranih lovaca-sakupljača s indonezijskog otoka Sulawesija. Jedni ostaci datiraju iz razdoblja od prije 25.000 do 16.000 godina, a drugi iz razdoblja od prije 7600 do 6300 godina.

Kod oboje lovaca-sakupljača pronađen je neobičan obrazac trošenja zuba, s dubokim, zaobljenim brazdama. Istraživači su utvrdili da su nastale sisanjem cijelih betelovih oraščića.

Konzumacija betelovih oraščića – sjemenki areka-palme (Areca catechu) – izaziva osjećaj blage euforije i povećane budnosti.

„Iako je relativno slabo poznata u zapadnim društvima, riječ je o četvrtoj najčešće korištenoj psihoaktivnoj tvari na svijetu, nakon alkohola, kofeina i nikotina“, rekao je Brumm.

Dosad se smatralo da je uporaba psihoaktivnih tvari započela nakon pojave poljoprivrede, počevši s fermentiranim alkoholnim pićima prije otprilike 13.000 godina.

Međutim, prema Brummu, ta teorija „ne uzima u obzir mogućnost da vrlo drevna uporaba droga leži u korijenima konzumacije nekih od naših danas najčešće korištenih psihoaktivnih tvari“.

„Identificiranjem drevne prakse iz koje se razvilo žvakanje betelovih oraščića kakvo danas poznajemo, studija upućuje na to da neki suvremeni oblici uporabe droga imaju duboke korijene u tradicijama lovaca-sakupljača.“

Danas se ova psihoaktivna tvar konzumira tako da se obrađena sjemenka betelova oraščića pomiješa s gašenim vapnom i drugim sastojcima kako bi se dobila smjesa koja se potom žvače. Takav je način konzumacije popularan u južnoj i jugoistočnoj Aziji, a procjenjuje se da betelove oraščiće žvače oko desetine svjetskog stanovništva.

Istraživači su proveli pokuse u kojima su betelove oraščiće namakali u umjetnoj slini te utvrdili da se već samim sisanjem cijelog oraščića oslobađa dovoljno psihoaktivnih spojeva da utječu na funkciju mozga.

Učinci sisanja betelovih oraščića možda su bili blaži od učinaka današnjeg žvakanja pripremljene smjese, ali istraživački tim smatra da je ta navika bila dovoljno intenzivna da uzrokuje teške bolesti desni.