Hoće li i Slovenija poslati vojnike na Grenland?

Nekoliko europskih država ovih je dana, nakon neuspješnih razgovora u Washingtonu i nastavka američkih najava o preuzimanju otoka, na Grenland poslalo manji broj svojih vojnika koji će sudjelovati u zajedničkim vježbama u organizaciji Danske. Danska pritom već jača svoju vojnu prisutnost na Grenlandu.

U operaciju Arktička izdržljivost zasad su se uključile Njemačka, Francuska, Ujedinjena Kraljevina, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska, a spremnost za sudjelovanje s vojnicima izrazila je i Estonija.

I u Sloveniji su u vojnim i političkim krugovima već započele rasprave bi li Slovenija, koja je poduprla zajedničku izjavu europskih čelnika u potporu Grenlandu, tome trebala dodati i prisutnost vojnog osoblja.

„Slovenija zasad ne planira vojnu prisutnost“

Iz kabineta predsjednika vlade Roberta Goloba odgovorili su da Slovenija podupire Dansku te da je premijer bio među prvima koji su poduprli zajedničku izjavu čelnika. „Slovenija zasad ne planira vojnu prisutnost“, dodali su, a događanja u kabinetu pomno prate.

Kako procjenjuju neki sugovornici N1 Slovenije iz vojnih krugova, Slovenija bi to već mogla učiniti – kada bi se prisutnosti vojnog osoblja brzo pridružilo još više država, to bi, prema riječima jednog od izvora koji žali zbog stajališta vrha vlade, značilo vidljivije europsko jedinstvo unutar NATO-a i jasnu poruku SAD-u da se zajedno mogu tražiti sigurnosna jamstva za Grenland kakva nalaže nova geopolitika.

Erik Kopač: Slanje vojnika je „prva faza odvraćanja“

Bivši stalni predstavnik Slovenije pri NATO-u Erik Kopač smatra da bi iskazivanje potpore Slovenije kroz vojnu prisutnost bilo „preuranjeno“. Razumije skandinavske i baltičke države, koje su znatno izloženije i zato su se tome pridružile.

Za Sloveniju je, prema njegovim riječima, ključno da ostane pri političkom izražavanju onoga što je njezin interes. „To nije samo opstanak savezništva, nego i opstanak multilateralnog svjetskog poretka. I tu je naš pogled u ovom trenutku drukčiji od pogleda američke administracije“, jasan je stručnjak za obranu, kojeg brine ponovno klizanje u multipolarnost, koja prema povijesnim iskustvima predstavlja opasnost za manje države.

Kopač je pritom potvrdio ocjene da je trenutačno slanje vojnika nekih sjevernijih europskih država na Grenland prije svega poruka, prva faza odvraćanja. „Jedan dio ove priče je jasna poruka da Danci nisu sami. Drugi dio proizlazi iz konteksta da je u NATO-u započela rasprava o tome da Savez preuzme aktivniju ulogu u zaštiti Arktika“, rekao je za N1 Slovenija.

Spomenutu raspravu svojim je načinom komunikacije potaknuo i Donald Trump, koji je, podsjetimo, članice Saveza već naveo na to da su samo nekoliko mjeseci nakon početka njegova drugog mandata prošlog lipnja poduprle obvezu povećanja obrambenih izdvajanja na 5 posto BDP-a do 2035. godine.

Da je američki predsjednik takvom komunikacijom već mnogo postigao, komentirao je i bivši direktor CIA-e, general David Petraeus. Događanja na Grenlandu vidi kao reakciju na „izniman prikaz američke vojne moći u Venezueli“, a Trump sada ima veću pregovaračku snagu, što će značiti i više vojnika na Grenlandu te niže cijene rijetkih zemalja za SAD.

Bijela kuća: Raspoređivanje europskih snaga nema utjecaja na predsjednikove planove za Grenland

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt sinoć je novinarima izjavila da raspoređivanje europskih snaga na Grenlandu nema nikakav utjecaj na planove predsjednika Trumpa o preuzimanju tog autonomnog teritorija Danske.

Donald Trump je posljednjih dana više puta ponovio da moraju preuzeti otok jer je to, kako tvrdi, u nacionalnom interesu SAD-a, inače će ga preuzeti Rusija i Kina. Također je tvrdio da oko otoka vrvi ruskih i kineskih ratnih brodova i podmornica.

Podaci obavještajnih službi i više stručnjaka, prema izvješću američke novinske agencije AP, pokazuju da takvog brodovlja nema. Isto su za Financial Times već ranije potvrdili nordijski diplomati.

Oglasili su se i u Moskvi te su, prema izvješću STA, jučer odbacili tvrdnje da Rusija predstavlja sigurnosnu prijetnju Grenlandu. Prema riječima glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marije Zaharove, Grenland je uključen u „arbitrarno definiranu interesnu sferu Washingtona“, zbog čega bi bilo „vrlo licemjerno“ govoriti o ruskoj prijetnji.