U Srbiji je zabilježeno 909 slučajeva oboljelih od velikog kašlja, zaključno s 31. prosincem 2023. godine, rečeno je za NIN u Institutu za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut. Zbog širenja slučajeva velikog kašlja, odnosno hripavca, u Beogradu je krajem prosinca proglašena epidemija.
Iz Batuta ističu da je najveći broj oboljelih prijavljen na teritoriju Južnobačkog okruga i u Beogradu, dok je najveća učestalost oboljelih u odnosu na broj stanovnika zabilježena u Južnobačkom i Južnobanatskom okrugu.
Situacija s velikim kašljem alarmantna je i u regiji, a Hrvatska i Crna Gora redovno prijavljuju porast slučajeva zaraženih. Koliko je stanje alarmantno i u Srbiji najslikovitije pokazuje broj oboljelih od ove bolesti, koja se smatrala gotovo iskorijenjenom, u proteklim godina. Naime, prema podacima koje je objavio RSE broj zaraženih u 2023. godini u odnosu na razdoblje između 2016. i 2019. veći je i do šest puta na razini Srbije.
Ogroman skok primjetan je i u glavnom gradu Srbije. Kada je Gradski zavod proglasio epidemiju velikog kašlja, što je objavljeno 27. prosinca, u Beogradu je bilo 409 oboljelih. Pre ove godine najveći broj oboljelih bio je 2018. – s 29 registriranih slučajeva, dok se do 2022. postepeno smanjivao i doveo do toga da na kraju spomenute godine nije bilo nijednog slučaja.
Prije samo godinu dana ništa, a sada – epidemija. Što se događa i kako je došlo do toga da imamo epidemiju bolesti koja je gotovo zaboravljena i stavljena pod kontrolu cijepljenjem?
Što je utjecalo na širenje hripavca
Kako navode iz Batuta, povećanje broja oboljelih dovodi se u vezu s padom imuniteta određenih kod određenih uzrasta nakon razdoblja od posljednjeg cijepljenja, kao i sa smanjenim brojem cijepljenih protiv velikog kašlja u razdoblju pandemije koronavirusa, zbog čega je porastao broj osjetljive populacije i okruženja u kojem se može lakše širiti.
Dr. Rsovac ističe da u kliničkoj praksi, gdje radi kao pulmolog godinama, nije bilo ovakvog porasta broja slučajeva.
“Imala sam i 2017. novorođenče na intenzivnoj njezi s katastrofalnim oblikom pertusisa, a onda djevojčicu od 16 godina prije tri godine s formom pertusisa koja je trajala četiri do pet mjeseci, ali nije bilo ovakvog porasta broja“, rekla je ona.
Kako je upozorila, bolest se sve više javlja i među odraslima. I Radovanović ukazuje na ozbiljnije simptome kod dojenčadi.
“Što je dijete starije to je manja mogućnost da će se bolest pogoršati“, navodi Radovanović i dodaje da je važno da se osoba izolira od ostatka porodice kada se dijagnosticira veliki kašalj, a naročito ako u kućanstvu ima trudnica ili male djece.
Kada je riječ o simptomima bolesti, Rsovac kaže da je početak nespecifičan kao i kod ostalih respiratornih infekcija.
“Može postojati i manja temperatura, bolnost grla, curenje nosa”, govori dr. Rsovac i naglašava da je važno napraviti razliku u odnosu na druge respiratorne infekcije.
“Kašalj koji se počinje javljati vremenom se pogoršava. Kod velikog kašlja nemate da s vremenom postaje blaži, kao što je to recimo kod RSV-a i drugih koronavirusa, prehlada i gripe koji idu s višim temperaturama. Ovdje imate jedno razdoblje kada u stvari dijete kašlje sve jače, teže i to je već prelazak u drugu fazu bolesti”, ističe ona i dodaje da je najbolje kada se bolest ustanovi dok je još u početnim fazama, nakon čega liječnici mogu započeti odgovarajuću antibiotsku terapiju.
Struka neka odluči što dalje
Inače, trenutna situacija demantirala je mišljenja da je tzv. “magareći kašalj” bolest koja je iskorijenjena. To potvrđuju i sugovornici N1 Srbija, dr. Snežana Rsovac iz Univerzitetske dječje klinike Tiršova i epidemiolog Zoran Radovanović.
“Veliki kašalj nikada nije ni bio iskorijenjen, uvijek je postojao neki manji broj pacijenata na godišnjoj razini koji se povremeno javljao u prethodnih 20-ak godina, ali je više čimbenika utjecalo na to da sada postoji taj porast broja oboljelih“, ističe dr Rsovac.
I Radovanović navodi da “nikad nismo uspjeli eliminirati bolest, a ni govora o tome da je iskorijenimo”.
“Iskorijenili smo velike boginje u cijelom svijetu. Postoji i eliminacija što se dogodilo s difterijom i tetanusom – klice su prisutne u životnoj sredini, ali zahvaljujući cijepljenju nema osjetljivih osoba, pa se i ne obolijeva”, navodi Radovanović i dodaje da se veliki kašalj vraća u valovima na tri do pet godina, te da je bilo aktivnih slučajeva i prethodnih godina.
U Batutu, također, navode da prema epidemiološkim podacima iz zemalja Europe situacija se “ocjenjuje da nije neočekivana i neuobičajena“.
Rsovac, s druge strane, navodi da očekuje da će struka u narednom razdoblju sigurno razgovarati o kalendaru cijepljenja i odlučiti treba li još nešto uraditi po tom pitanju, koje za sada, ostaje otvoreno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!