Bili smo u švedskoj agenciji za borbu protiv ruskog cyber rata: “Ne bojimo se”

Rat u Ukrajini 03. tra 202311:23 0 komentara
Tea Mihanović/Pexels

Posjetili smo Agenciju za psihološku obranu u Švedskoj, tijelo koje je s radom započelo pred sam početak ruske invazije na Ukrajinu, u siječnju 2022. godine, a sve s ciljem osiguravanja civilne zaštite i sprečavanja stranog utjecaja. Kroz agenciju nas je proveo voditelj operacija Mikael Tofvesson koji je objasnio kako se ova skandinavska zemlja bori protiv ruskog utjecaja.

Agencija je osnovana pred sam početak ruske agresije na Ukrajinu kako bi osigurala razvoj otpornosti Švedske u slučaju rata. S obzirom na to da se između Švedske i Rusije nalazi samo Finska, u prvim je mjesecima rata u Ukrajini vladao velik strah Šveđana od potencijalnog ruskog prodora. Upravo je zato osnovana agencija, čija je svrha zaštita demokracije i vrijednosti švedske nacije. No, Tofvesson ističe da u slučaju napada stranih aktera, agencija ima ofenzivne sposobnosti.

No, prema podacima agencije, zasad nema bojazni da bi Rusija mogla napasti Švedsku. Šef operacija kaže da je ruski utjecaj na skandinavske zemlje slab “jer vidimo koliko je ruski napad na Ukrajinu neuspješan”. No, svjesni su opasnosti: “Švedska je u istoj opasnosti kao Ukrajina. Nismo u savezima. Bili bismo sami u borbi”, kaže Tofvesson.

Foto: Tea Mihanović, Na slici: Mikael Tofvesson

“Naši građani mogu se zamisliti u ovoj situaciji jer smo se previše bojali ruske ratne mašinerije, posebno s obzirom na to da Švedska nema jake obrambene snage. Ali Rusi nisu efikasni”, dodaje.

Kad je riječ o učlanjivanju u NATO, voditelj operacija Agencije kaže: “Nikad nismo bili zainteresirani za uključivanje u NATO, ali kad se sve ovo dogodilo, to je bio naš znak podrške Finskoj i zemljama Baltika. Mi se Rusa ne bojimo”. Tofvessen naglašava da Rusi prvo moraju napasti Finsku kako bi došli do Švedske, ali zato bi njihova vojska bila spremna stati u obranu Finske u slučaju napada s istoka. “Solidarni smo s Fincima. Povijesno i kulturološki smo povezani. Njihov cilj je naš cilj”, kaže Tofvesson.

Ističe kako je na samom početku rata došlo do ekstremnog porasta prijava za priključivanje obrambenim snagama u Švedskoj. Iako se sada smirila situacija, Tofvesson kaže da bi NATO imao benefite od Švedske jer većina nacija nema ovakvu agenciju.

U nastavku razgovora, Tofvesson je pojasnio na koji se način agencija bori protiv dezinformacija koje bi mogle naštetiti Švedskoj. Preciznije, agencija koristi društvene mreže kako bi prepoznala pokušaje ruskog utjecaja. Naglašava da nikad ne motre vlastitu populaciju, nego prikupljaju informacije, pa reagiraju kad procijene da postoji prijetnja zbog potencijalnog ruskog utjecaja i dezinformacija.

Naime, u Švedskoj postoji vrlo visoka razina povjerenja građana u vlasti i sistem. Šveđani se hvale kako su, zahvaljujući tome, otporniji od ostalih zemalja. Upravo zato Rusija nastoji uništiti povjerenje građana u vlasti dezinformiranjem kroz društvene mreže, kako objašnjava švedski stručnjak za sigurnost. Neki od primjera dezinformacija kojima Rusi nastoje destabilizirati Švedsku su širenje narativa da su migracije u Švedskoj povezane s terorizmom, kao i razni narativi o koronavirusu. Također, agencija podupire slobodne medije na način da nudi pojašnjenja vezana uz ratna zbivanja i mogućnosti opasnosti za Šveđane.

Ipak, šef operacija pojašnjava kako je svaka od ovih radnji vrlo delikatna jer Šveđani žele očuvati svoju vrijednost slobode govora. Tako naglašava da bi osoba koja je sada u krivu mogla biti u pravu kada se doznaju sve informacije. Stoga podržava slobodu govora na mrežama jer smatra da sigurna društva komuniciraju te da komunikacijom otkrivaju strane aktere. Ističe kako su Rusi upravo u tome pogriješili jer nisu svojim građanima dali informacije i slobodu izražavanja za razliku od Ukrajinaca. Društvene mreže su, prema Tofvessonu, korisne jer se može čuti svačiji glas, ali podržava zabranu TikToka za javne službenike u nekim zemljama EU-a zato što, prema njemu, mobitel javnog službenika nije platofrma za slobodno izražavanje nego sredstvo za rad.

Naposljetku, zaključuje kako je ulaganje u medije i razvoj civilnog društva od iznimne važnosti za one države koje nemaju ovakvu agenciju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!