EP prihvatio izvješće Željane Zovko o pridruživanju Andore i San Marina EU-u

Dvije države već su duboko povezane s Europskom unijom kako povijesnim vezama tako i ugovorima s Europskom unijom, primjerice o carinskoj uniji i slobodnom kretanju ljudi, koje bi trebao zamijeniti sveobuhvatniji i širi sporazum o pridruživanju koji su zastupnici velikom većinom podržali na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Za prijedlog odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Kneževine Andore odnosno Republike San Marina izjasnilo se 552 zastupnika, protiv je bilo 24 a suzdržanih 75.

Sporazumom o kojem su pregovori započeti 2015. dvije će države svoju integraciju s Unijom proširiti i na područja zdravtsvenih i socijalnih poitika i dobiti gotov potpuni pristup jedinstvenom tržištu te s EU-o uskladiti svoje politike u području nadzora migracija, zaštite okoliša, energetike i zaštite potrošača.

Andora i San Marino neće, međutim, sudjelovati u financiranju proračuna Unije te neće dobiti ni radna mjesta za svoja građana institucijama EU-a. Njihovi građani neće ni uživati politička prava građana Unije i neće glasati na europskim izborima no zadržat će autonomiju u svojim poreznim politikama i vanjskoj politici te nadzor nad svojim granicama.

U vanjskoj su politici te mikrodržave u potpunosti usklađene s politikama Unije, prije svega preko svojih većh susjeda Italije, Španjolske i Francuske s kojima su povijesno duboko institucionalno povezane.

Formalni vladari pirinejske kneževine s oko 80.000 stanovnika su od 13. stoljeća španjolski biskup i, danas, francuski predsjednik, dok je 17 stoljeća stara republika San Marino okružena talijanskom pokrajinom Emiliom Romagnom i duboko povezana s Republikom Italijom.

Italija od svog ujedinjenja u 19. stoljeću kuje liru San Marina a danas ta republika od 34.000 stanovnika slijedom tog ugovora s Rimom koristi euro i ima svoju emisiju kovanica europske monete. Andora je s EU-om 2011. potpisala monetarni sporazum na temelju kojeg koristi euro te također ima svoju emisiju kovanica eura s motivima svog grba, povijesnih građevina i pirinejske divokoze.

Pridruživanje uz očuvanje posebnosti

"Iako su povezane s EU, mikro države ni ne žele potpunu integraciju koja bi ugrozila njihovu autonomiju i povijesni identitet", tumači Zovko, članica Odbora Europskog parlamenta za vanjsku politiku i autoroca izvješća.

"One se boje da bi slobodno kretanje ljudi i kapitala bez ograničenja moglo dovesti do prevelikog naseljavanja i rasta cijena nekretnina, što bi ugrozilo lokalno stanovništvo".

Porezna politika i financijski sektor glavno je i gotovo jedino područje u kojem su se desetljećima razilazili interesi Unije i dvije mikrodržave. Sa strane članica Unije upućivane su primjedbe u vezi transparentnosti i porezne suradnje te upućivale kritike da dvije zemlje služe kao porezne oaze i točka pranja novca.

Nesporazumi su postupno uklanjani, a nakon financijske krize 2008. dvije su se zemlje odlučnije opredijelile za usklađivanje s europskim financijskim pravilima.

"Oni žele stabilan financijski sektor. Ono što je njih činilo specifičnim prije velike financijske krize jest da su bili kao 'safe haven' za novac kojima se nije dokazivalo porijeklo. Dosta je bilo računa iz susjednih zemalja, iz Europske unije i svijeta, onih koji nisu željeli da se njihovi porezi provjeravaju. Nakon velike financijske krize i problema koje smo vidjeli i oko financiranja terorizma, oni su stavljeni pod strog nadzor i morali su proći strašne reforme u bankarskom sektoru", napomenula je Zovko u razgovoru za Hinu.

Odustajanju od politika koje su te zemlje, prije svega Andoru, činile poreznim oazama pridonijelo je dijelom i nezadovoljstvo stanovništva činjenicom da su takve politike stvorile pritisak stranih ulagača na cijene stanovanja. To je jedna od razloga zašto dvije mikrodržave ne smatraju svojim interesom puno pridruživanje Uniji koje bi omogućilo potpuno otvaranje tržišta za kupce nekretnina iz inozemstva.

"Oni ne žele to puno pridruživanje."

"Ne žele da se sjede za stolom, da odlučuju, ali isto tako ne žele da prodaju i da se njihova zemlja iskoristi za naseljavanje Europljanima. U stvari, to je neka idealna situacija i za Europsku uniju koja može razmotriti ta rješenja i za ove sve druge zemlje koje se žele pridruživati", smatra HDZ-ova eurozastupnica.

Interes u približavanju Bruxellesu Andora i San Marino nalaze, međutim, u područjima zdravstvenih politika, pa i obrani i sigurnosnim politikama.

"Ključna stvar za napomenuti je da za vrijeme pandemije COVID-a oni nisu imali pristup zajedničkoj nabavci cjepiva. Oni su bili potpuno ostavljeni van zajedničke nabave cjepiva i od mene su tražili su tražili da se s ovim pitanjem obratim Komisiji, i da molim, pošto nisu imali bliže kontakte, bliže odnose s Europskom unijom. Bili su potpuno izolirani, nisu mogli cijepiti svoje građane iako su fizički u Europskoj uniji, što me je šokiralo", kaže Zovko.

"U stvari su ostavljeni na milost i nemilost koliko će se europski glavni gradovi sjetiti da oni postoje uopće. I zbog toga ja imam tu osjetljivost prema njima jer u suštini oni uvijek idu uz vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije. A to je ključno bilo i u problemima sa Ukrajinom. Oni su mogli biti iskorišteni kao ruski 'insider' unutar Europske unije, međutim nisu to napravili. Oni su se solidarizirali s Europskom unijom i uvijek su bili na strani sankcija. Čak su i sa tom svojom malom veličinom primali izbjeglice iz Ukrajine", podsjeća Zovko. 

"Čak nisu ni pozvani bili u prvom mahu na Europsku političku zajednicu kad je bilo prvo okupljanje. Onda smo i tu intervenirali pa su sad uključeni u ta razmatranja tih zemalja koje su razmišljaju kao i Europska unija", dodaje.

Izjašnjavanje o sporazumu

O samom sporazumu izjasnit će se građani Andore na referendumu, ali i članice EU-a. "Ovaj će sporazum ići na odobravanje vrlo vjerojatno od strane nacionalnih parlamenata. Mi smo tražili da striktno bude Europska unija koja će to odobriti, međutim vidimo sve više i više zemalja koje žele da to ide ratifikaciju kod njih", kaže Zovko.

Zovko budućnost odnosa mikrodržava s EU-om vidi u obliku pridruženog članstva koje će zadovoljiti obje strane i činjenicu da su mikrodržave neodvojiv dio europske povijesti.

"Oni žele da i dalje odlučuju neovisno o sebi, ali da poštuju sva pravila koja Europa od njih traži. Izašli su iz tog jednog negativnog imidža poreznih oaza i ovo će im pomoći da se puno više afirmiraju", kaže Zovko. 

"Ali ono što je ključno, ostali su Europljani... To su najstarije europske nacije. San Marino je najstarija republika. Andora je opstala unatoč svim problemima, imaju tri jezika i školovanje na tri jezika. Sačuvali su balans koji ih je činio idealnim modelom pridružene članice koja uživa sve slobode i sve pogodnosti Europske unije, ali istovremeno ne želi da je proguta ova briselska administracija niti da izgube svoju povijesnu specifičnost", kaže Zovko.