Nijemci danas biraju novi saziv Bundestaga. Ovo su odgovori na sva najvažnija pitanja vezana uz njemačke parlamentarne izbore.
Zašto su ovi izbori tako važni?
Angela Merkel već 16 godina kao kancelarka je na čelu savezne vlade koju predvodi njezina Unija CDU/CSU. Mladi njemački birači se ni ne sjećaju neke druge osobe na čelu njemačke vlade. Ali 67-godišnja kancelarka se povlači. A Unija ne kotira dobro u anketama, dugo vremena se vodila interna svađa oko toga tko bi CDU/CSU trebao predvoditi na izborima, a bilo je i turbulencija na čelu CDU-a.
Što se sve bira u nedjelju?
Njemački birači ne biraju izravno novog kancelara ili kancelarku. Oni biraju novi saziv Bundestaga, znači predstavnike naroda. Tek nekoliko tjedana kasnije se novoizabrani zastupnici sastaju u Berlinu i biraju novog kancelara ili novu kancelarku – koji/koja onda formira novu saveznu vladu.
VEZANE VIJESTI
Angela Merkel je kancelarka i nakon izbora – ali koliko dugo?
Da, i nakon nedjeljnih izbora savezna kancelarka je Angela Merkel. Njezin mandat formalno završava konstituirajućom sjednicom novog Bundestaga. A ona se mora održati najkasnije 30 dana nakon izbora. Angela Merkel ostaje zapravo na kancelarskoj dužnosti kao obnašateljica dužnosti sve dok Bundestag ne izabere novog kancelara ili novu kancelarku. Nakon posljednjih saveznih izbora 2017. to je potrajalo oko pola godine.
Kada će nova vlada preuzeti dužnost?
Nakon izbora stranke najprije analiziraju izborne rezultate. A onda se s potencijalnim koalicijskim partnerima kreće u “sondiranje”, odnosno ispitivanje terena – o tome tko bi s kim doista mogao i htio koalirati. I tek nakon toga počinju eventualni pregovori o formiranju zajedničke vlade. To sve može i potrajati. Nova savezna vlada preuzima poslove tek nakon što Bundestag apsolutnom većinom izabere novog šefa vlade ili šeficu vlade, odnosno nakon što novi kancelar ili kancelarka imenuje svoj kabinet i svi oni zajedno od saveznog predsjednika dobiju i službenu potvrdu o imenovanju – te na koncu u Bundestagu polože i prisegu pred predsjednicom ili predsjednikom parlamenta. Samo da podsjetimo: izbor aktualnog saziva parlamenta (19. Bundestaga) se dogodio 24. 9. 2017. – a kancelarka Merkel je na tu dužnost ponovno izabrana tek 14. 3. 2018.
Zašto birači imaju dva glasa?
Izborno pravo u Njemačkoj propisuje takozvano “personalizirano proporcionalno pravo glasa”. A to znači da svaki birač ima na raspolaganju dva glasa – takozvani “prvi” i “drugi” glas. A to znači dva križića na izbornom listiću. Prvim glasom u svakoj od 299 izbornih jedinica odlučuju o jednom konkretnom kandidatu ili kandidatkinji. Time je zajamčeno da je svaka izborna jedinica, odnosno regija, zastupljena u Bundestagu. Drugim glasom se biraju izborne liste po saveznim zemljama. Taj drugi glas odlučuje o odnosu snaga u novom Bundestagu. Zato je on važniji od prvog. Zanimljivo je da zbog moguće razlike između broja direktno izabranih zastupnika i postotka koji neka stranka osvoji na temelju drugog glasa nije moguća precizna prognoza o tome koliko će zastupnica i zastupnika uopće imati novi saziv Bundestaga. Trenutno ih je 709, a nakon ovih izbora moguće je da ih bude između 800 i 900, piše Deutsche Welle.
VEZANE VIJESTI
Tko ima pravo glasa?
Pravo glasa imaju svi građani koji su u nedjelju, na dan izbora, punoljetni (navršili 18 godina), koji imaju njemačko državljanstvo i minimalno tri mjeseca žive u Njemačkoj. Nijemci koji žive u inozemstvu smiju sudjelovati na izborima, ali prije toga moraju podnijeti zahtjev za sudjelovanjem. Za razliku od lokalnih izbora, na saveznim ne smiju birati ljudi koji nemaju njemačko državljanstvo, ali već desetljećima žive u Njemačkoj.
Koliko osoba ima pravo glasa?
Po procjenama Saveznog ureda za statistiku oko 60.4 milijuna Nijemaca ima pravo glasa na nedjeljnim izborima. Broj žena s pravom glasa (31.2 milijuna) je nešto veći od broja muškaraca (29.2). Prije četiri godine je po službenim podacima pravo glasa imalo 61.7 milijuna ljudi.
Koliko je ljudi koji prvi put imaju pravo glasa?
Oko 2.8 milijuna Nijemaca je napunilo 18 godina od posljednjih izbora i sada smiju prvi put birati. To je 4.6% ukupnog broja osoba s pravom glasa. Za usporedbu: 21.3 posto osoba s pravom glasa ima 70 ili više godina.
Koliko stranaka izlazi na izbore?
Na izborima će sudjelovati 47 stranaka. Od toga je njih 40 nominiralo svoju listu barem u jednoj saveznoj zemlji. Postotak osvojenih glasova u nekoj saveznoj zemlji odlučuje o tome koliko će kandidata s te liste ući u Bundestag. Samo jedanaest stranaka ima svoje liste u svih 16 saveznih zemalja. Među njima su iz aktualnog saziva Bundestaga i SPD, AfD, FDP i Ljevica. CDU ne nastupa u Bavarskoj. CSU izlazi na izbore samo u Bavarskoj. A Zeleni ne izlaze na izbore u Saarskoj.
Kakav postotak izlaznosti se očekuje?
U većini slučajeva je stopa izlaznosti na saveznim izborima veća od izbora za parlamente saveznih zemalja, odnosno na komunalnim izborima. Najveća stopa izlaznosti je zabilježena 1972. (91.1%). A najniža 2009. – 70.8%.
Zašto ne postoji obveza korištenja biračkog prava?
Glasačka obveza je tema o kojoj se ranije povremeno diskutiralo. Ali obveza se protivi dobrovoljnoj biračkoj odluci. Kada je istočnonjemački aktivist za zaštitu ljudskih prava Joachim Gauck 18.3.2012. izabran za novog saveznog predsjednika, tada se on u svom govoru prisjetio svog prvog sudjelovanja na slobodnim i demokratskim izborima. Bilo je to 18.3.1990. A radilo se o izborima prvog slobodnog parlamenta DDR-a. “Kakva lijepa nedjelja”, rekao je Gauck. “Mi, a to su bili milijuni istočnih Nijemaca koji su nakon 56-godišnje vladavine diktatora konačno smjeli biti građani… U tom trenutku ja sam bio ispunjen radošću, ali sam i znao da nikada, ali nikada neću propustiti neke izbore.”
Može li se birati preko računala?
Za predaju glasova su isključivo dozvoljeni sami službeni izborni listići. Samo jednom se dogodilo, a to je bilo 2005., da je nešto više od milijun ljudi moglo glasati i preko računala. Savezni ustavni sud je kasnije ipak odlučio da se korištenje računala kosi s načelom javnosti izbora, odnosno da je protuustavno.
Zbog opasnosti od hakerskih napada ili pokušaja napada na elektronske izbore i u drugim je zemljama posljednjih godina porasla skepsa prema elektronskom održavanju izbora.
Kada će biti poznati rezultati?
Odmah nakon zatvaranja izbornih lokala objavljuju se takozvane prognoze. Instituti za istraživanje javnog mnijenja pitaju ljude koji izlaze s biračkih mjesta za koga su glasali i to su podaci koji se objavljuju u 18 sati. Nešto kasnije, kada se već prebroji određeni broj glasačkih listića, objavljuju se prve projekcije. Rezultati s aktualnih izbora se uspoređuju s rezultatima proteklih izbora. S obzirom na određenu dozu nesigurnosti, na te rezultate se gleda s oprezom. Tek sljedećeg jutra objavljuju se “privremeni službeni rezultati”. A do objave konačnih službenih rezultata može proći i po nekoliko tjedana, piše Deutsche Welle.
Postoje li promatrači izbora?
Izbori su javni, svatko ustvari tijekom dana, odnosno tijekom glasovanja, a onda i kasnije, tijekom prebrojavanja glasova, može boraviti na nekom biračkom mjestu i provjeriti odvija li se sve po pravilima. Izbore za 17. saziv Bundestaga “nadzire” i nekoliko stručnjakinja i stručnjaka u sklopu promatračke misije OESS-a.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare