Merz je glavna meta užasnih ruskih laži: "Nije tajna zašto baš on"

"Toronto Journal" objavio vijest

Lažna priča o Merzu pojavila se pod imenom lažnog medija “Toronto Journal” nakon što je kancelar u lipnju posjetio Kanadu na summitu G7. Uz fotografiju krvavog medvjeda i mrkog Merza, izmišljeni svjedoci navodno su opisali “besmisleni pokolj” obitelji polarnog medvjeda.

“On je učinio nešto ne samo protuzakonito, nego i protivno svemu u što vjerujemo”, rekao je navodni inuitski vodič u lažnom video-intervjuu za koji se kasnije pokazalo da je generiranumjetnom inteligencijom, prenosi danas POLITICO.

Lažna vijest samo je jedan od primjera sve snažnijeg vala ruske dezinformacije usmjerene na europske čelnike. Među njima, Merz, koji je na vlasti tek četiri mjeseca, brzo je postao ključna meta ruske kampanje zbog svoje čvrste potpore Ukrajini, navode stručnjaci i obavještajne službe.

Zašto je Merz omiljena meta?"

“Njemačka je poseban fokus”, rekao je jedan zapadni obavještajac. “Rusija vrlo brzo i fleksibilno reagira na događaje u Njemačkoj i koristi ih za ostvarivanje ciljeva u informacijskom prostoru. Zastrašujuće je koliko je taj sustav brz i prilagodljiv, ali i koliko je dugoročno zamišljen.”

Stručnjaci kažu da nije tajna zašto je Merz postao glavna meta.

“Zbog njegove vrlo otvorene potpore Ukrajini – načina na koji je mobilizirao međunarodnu zajednicu da podupre Ukrajinu i njegovih oštrih kritika Rusije – kampanje su se još agresivnije usmjerile na Merza”, rekao je Pablo Maristany de las Casas, analitičar Instituta za strateški dijalog (ISD) koji se bavi dezinformacijama.

Lađne vijesti na lažnim portalima

Neprestani niz lažnih vijesti često se objavljuje na lažnim portalima, ponekad izmiješan s legitimnim vijestima preuzetim iz stvarnih medija, a zatim se širi putem mreže prokremaljskih influencera.

U slučaju prijevare s polarnim medvjedom, influencerica povezana s Kremljom Alina Lipp — koju je Europska unija sankcionirala u svibnju zbog “ruskih destabilizirajućih aktivnosti u inozemstvu” — širila je već razotkrivenu priču.

“Lažno ili istinito?!” napisala je Lipp na X-u. “Stariji Inuti izrazili su gađenje Merzovim ponašanjem.”

Slična ideja i s Kamalom Harris

Tema lova nije nova u ruskim dezinformacijskim kampanjama. Uoči američkih predsjedničkih izbora 2024., jedna lažna vijest tvrdila je da je kandidatkinja Demokrata Kamala Harris tijekom posjeta Africi ubila ugroženog nosoroga. Dok ruska kampanja i dalje plasira lažne narative o ratu u Ukrajini kako bi utjecala na američku politiku, nakon izbora sve se više fokusira na diskreditiranje europskih čelnika.

Nekoliko kampanja protiv Merza povezano je s proruskom dezinformacijskom operacijom Storm-1516, koja proizvodi složene kampanje s lažnim dokazima, lažnim portalima i AI-generiranim videima.

Od Scholza do Merza

U prethodnoj njemačkoj koalicijskoj vladi, kojom je upravljao Olaf Scholz, češće su mete bile Zelene stranke, koje su se zalagale za veću vojnu potporu Ukrajini.

Ali Merz je postao jasna meta čim se pojavio kao glavni izazivač Scholzu. Kremlj je počeo širiti dezinformacije da je nestabilan i nesposoban za dužnost zbog psihičkih bolesti. Jedan lažni članak tvrdio je da Merz pati od “emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti” i da je 2017. pokušao samoubojstvo, uz lažnu medicinsku dokumentaciju kao “dokaz”.

Njegova relativna nepopularnost u zemlji čini ga dodatno ranjivim. Potpora njegovoj vladi pala je na rekordno niskih 22%, prema posljednjem istraživanju ARD Deutschlandtrend. Samo 26% ispitanih ocijenilo ga je pouzdanim, prema ranijoj anketi.

Nema učinkovitog odgovora

Iako nijedna pojedinačna lažna vijest nije imala veliki utjecaj na vladu, Kremlj cilja dugoročno, sustavno nagrizajući Merzov ugled i jačajući njegovu glavnu opoziciju – krajnje desnu stranku AfD, koja se zalaže za pomirljiviji odnos prema Moskvi i približava se konzervativcima u anketama.

Njemačke vlasti zasad nemaju učinkovit način borbe protiv takvih dezinformacija, dijelom zbog strogih zakona o zaštiti podataka, ali i nedostatka suradnje među saveznim i pokrajinskim institucijama, rekao je Stefan Meister iz Njemačkog vijeća za vanjske odnose.

“Državi je vrlo teško reagirati na ovo. To je glavni izazov”, naglasio je.

U startu izgubljena bitka

Glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova, koje koordinira borbu protiv dezinformacija, rekao je da vlada provodi “širok, društveno usmjeren pristup” koji uključuje “podizanje svijesti javnosti i pružanje ciljano prilagođenih informacija stanovništvu”.

No, borba protiv poplave dezinformacija mogla bi dugoročno biti izgubljena bitka.

“Kremlj želi destabilizirati, podijeliti, diskreditirati, manipulirati i potpaliti svako sporno pitanje”, rekao je zapadni obavještajac.