"Najnepopularniji" francuski predsjednik razmatra veliki povratak: Sjećamo ga se po aferi uz kroasane

No 71-godišnji socijalist — kojem su kritičari nadjenuli nadimak “Flamby”, prema drhtavom desertu od pudinga — sada razmatra malo vjerojatan povratak u Elizejsku palaču, piše Politico.

Hollande se vratio u aktivnu politiku 2024. godine osvojivši mjesto u parlamentu, a posljednjih je tjedana davao prilično jasne naznake da se priprema za novu predsjedničku kandidaturu na izborima sljedeće godine, na kojima krajnje desni Nacionalni skup prema većini anketa ima velike šanse za pobjedu.

„Pripremam se“, rekao je Hollande za tjednik Marianne, koji je tu izjavu prošlog mjeseca stavio na naslovnicu.

„Ulog predsjedničkih izbora 2027. je golem, povijesan. Za Francusku, ali ne samo za Francusku“, rekao je Hollande prošlog mjeseca u videu objavljenom na društvenim mrežama. „Način na koji će Francuzi glasati odlučit će o budućnosti Europe, a možda i globalne stabilnosti.“

Pred njim je težak put. Dvije ankete istraživale su mogućnost njegova povratka 2027., a u obje je bivši predsjednik dobio manje od 10 posto potpore — daleko iza trenutačnih favorita — što znači da ne bi prošao u drugi krug.

Ipak, Hollande ima uzak put prema uspjehu: postati vođa ostataka svoje Socijalističke stranke. Socijalisti su toliko podijeljeni unutarnjim sukobima da se ne mogu dogovoriti ni oko kandidata ni oko načina njegova izbora. Istodobno, velika konkurencija vlada i na desnom centru, gdje je više kandidata već ušlo u utrku.

Hollande računa na to da će, uz podijeljene socijaliste i pretrpanu političku scenu, ispasti najrazumniji izbor za umjerene birače.

„Ako se desnica podijeli, otvorit će se prostor za socijaldemokratskog kandidata koji bi mogao ući u drugi krug“, rekao je André Vallini, bivši državni tajnik u Hollandeovoj vladi i njegov bliski saveznik.

„Vjerujem da je on najbolji kandidat“, rekao je Vallini, ističući Hollandeovo iskustvo u krizama poput vala terorističkih napada 2015. godine te njegove odnose sa svjetskim liderima, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Ideološke pukotine

No čini se da je Vallini u manjini. Mogućnost Hollandeove kandidature ne izaziva previše entuzijazma među socijalistima.

„Ne vjerujem u Hollandeov povratak. Povratci su teški. A nije baš ni da postoji velika nostalgija“, rekao je jedan visoki dužnosnik stranke pod uvjetom anonimnosti.

Drugi stranački operativac rekao je da je i dalje nepopularno javno se povezivati s Hollandeom zbog katastrofalnih rejtinga na kraju njegova mandata — jedna je anketa tada pokazala da je samo 4 posto građana zadovoljno njegovim predsjedništvom — što je godinama opterećivalo stranku lijevog centra nakon njegova odlaska iz Elizejske palače.

Rezultat socijalista na posljednjim predsjedničkim izborima, na kojima je bivša pariška gradonačelnica Anne Hidalgo osvojila manje od 2 posto glasova, bio je toliko loš da je stranka bila prisiljena pridružiti se širokom lijevom savezu s radikalnijim snagama, uključujući pokret Nepokorena Francuska Jean-Luca Mélenchona, kako bi obnovila prisutnost u parlamentu.

Stranka je i dalje podijeljena oko toga koliko blisko treba surađivati s drugim lijevim snagama.

Sadašnji čelnik socijalista Olivier Faure želi da stranka sudjeluje u otvorenim predizborima kako bi se izbjeglo rasipanje glasova i povećale šanse ljevice za ulazak u drugi krug, vjerojatno protiv Jordana Bardelle ili Marine Le Pen iz Nacionalnog skupa. Krajnje desna stranka čeka odluku o žalbi Marine Le Pen na presudu za pronevjeru kako bi vidjela može li se kandidirati sljedeće godine.

Tom prijedlogu protive se veliki dijelovi stranke — uključujući Hollandea — koji inzistiraju da socijalisti moraju imati vlastitog kandidata. Faure, koji nema podršku većine unutar stranke, zasad odbija staviti na glasanje bilo nominaciju socijalističkog kandidata prije ljeta bilo sudjelovanje u predizborima.

Prošlog mjeseca oko trećine stranačkog vodstva — predvođenog Borisom Vallaudom, šefom socijalističkog zastupničkog kluba i protivnikom širokih lijevih predizbora — podnijelo je ostavke na svoje funkcije u znak prosvjeda zbog, kako tvrde, nedostatka unutarnje demokracije.

Neki članovi stranke pozvali su socijaliste da podrže centrističkog eurozastupnika Raphaëla Glucksmanna, koji formalno nije član stranke, ali je vodio njezinu listu na posljednja dva europska izbora i trenutačno najbolje stoji među kandidatima lijevog centra.

No nova generacija socijalista želi stranku pomaknuti još više ulijevo.

"Projekt za 21. stoljeće"

Prošlog mjeseca stranka je predstavila svoj „projekt za 21. stoljeće“, dokument koji definira novu ideološku mapu socijalista. U njemu se traže „radikalne politike porezne pravednosti“, snižavanje minimalne dobi za odlazak u mirovinu i povećanje minimalne plaće.

„Vjerujemo da je era socijaldemokracije iza nas jer svijet koji ju je stvorio više ne postoji“, rekla je eurozastupnica Chloé Ridel, koja je sudjelovala u izradi dokumenta.

Hollande se s time ne slaže. Bivši predsjednik, koji se i dalje ponosno naziva socijaldemokratom, suprotstavio se stranačkom stavu o snižavanju dobi za umirovljenje i naglasio potrebu da se ide dalje od onoga što je nazvao „lakim politikama“.

„Svi žele povećati minimalnu plaću, ali postoje gospodarski uvjeti koje treba poštovati“, rekao je prošlog tjedna na francuskoj javnoj televiziji.

Ključno pitanje za Hollandeovu kandidaturu moglo bi biti upravo vrijeme uoči predsjedničkih izbora koji se očekuju u travnju 2027. Ako se ne pojavi snažan kandidat lijevog centra, nepopularna ali poznata i iskusna figura mogla bi postati najjača karta u slaboj ruci.

„Kandidature se moraju objaviti u prosincu, a u siječnju ili veljači pojavit će se najjači kandidat“, rekao je Hollande prošlog tjedna. „Sve prije toga su pripreme.“