Najveća eksplozija na površini Zemlje, a nisu atomske bombe bačene na Japan

Svijet 23. ruj 202216:081 komentar
Izvor: Cover Images / Zuma Press / Profimedia

Najveća eksplozija koju je čovjek izazvao na zemlji dogodila se 1961. godine, kada su Sovjeti aktivirali 57 milijuna tona TNT-a. To je 1.500 puta više od bombi bačenih na Hiroshimu i Nagasaki zajedno i deset puta jače od svog streljiva upotrebljenog tijekom Drugog svjetskog rata.

Ogromna moć uništenja koju posjeduje nuklearno oružje je gotovo nepojmljiva.

Nuklearna eksplozija može proizvesti temperaturu od 100 milijuna stupnjevi Celzija – što je do četiri do pet puta više od temperature koja vlada u središtu Sunca.

Postoje dvije vrste nuklearnog oružja: fisijska (atomske bombe) i fuzijska (hidrogenske ili H-bombe). Atomske bombe su jeftinije za proizvodnju, one rade po principu cijepanja atoma prilikom čega se izgubljena masa transformira u energiju. S, druge strane, hidrogenska bomba zasniva se na fuzijskoj energiji koja se oslobađa kada se atomi spajaju u jedan, umjesto raspadanja kao u fisijskim bombama.

Cover Images / Zuma Press / Profimedia

Nakon što su Sjedinjene Američke Države u kolovozu 1945. godine bacile atomske bombe, prvo na japanski grad Hiroshimu pa tri dana kasnije na grad Nagasaki, Sovjeti su bili suočeni s jedinom nuklearnom supersilom na svetu. Imali su samo jednu opciju – da je sustignu i to što prije.

Sovjeti su od testiranja prve nuklearne naprave 1949. testirali više od 80 bombi. Ali, ništa što je Sovjetski Savez testirao do tada nije se moglo mjeriti s ovim.

Ujutro 30. listopada 1961. godine, sovjetski bombarder Tu-95 uzletio je sa Koljskog poluotoka na krajnjem sjeveru Rusije. Za metu je odabran skriveni arhipelag Novaja Zemlja.

Cover Images / Zuma Press / Profimedia

Bomba je bila duga osam metara, promjera skoro 2,6 metara i teška više od 27 tona. Ova bomba je postala poznata kao Car bomba ili “careva bomba”.

Pilot Tupoljeva, dovezao je letjelicu do zalijeva Mikuška, sovjetskog poligona za testiranje, na visinu od 10 kilometara.

Manji, modificirani bombarder letio je pored njega, spreman da snimi film o eksploziji i analizira uzorke eksplozije dok se udaljava od zone udara.

Da bi avionima dala šansu da prežive – a i to je izračunato kao ne veća šansa od 50 posto – Car bomba je izbačena s ogromnim padobranom teškim skoro tonu. Bomba je stvorila vatrenu kuglu promjera osam kilometara koja je pulsirala nagore od siline vlastitog udara. Bljesak je mogao biti viđen s udaljenosti od 1.000 kilometara.

Cover Images / Zuma Press / Profimedia

Oblak eksplozije u obliku gljive podigao se 64 kilometra uvis, s kapom koja se širila sve dok nije dosegla gotovo 100 kilometara od jednog kraja do drugog. Senzori su zabilježili da su udarni valovi bombe obišli Zemlju ne jednom, ne dvaput, već tri puta.

Jedina dobra vest od oblaka u obliku gljive bila je da vatrena kugla nije došla u dodir sa Zemljom, pa je bilo iznenađujuće malo radijacije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.  

Komentari

Vaš komentar