„Nema ribe, znamo to 100 posto“: Što sumnjivi ribarski brodovi rade uz europske obale?

Dvije ribarske kompanije – Norebo JSC i Murman Sea Food – stavljene su u svibnju 2025. na crnu listu Bruxellesa. Razlog nisu bile njihove ribarske aktivnosti, nego sumnje da su dio kampanje nadzora pod pokroviteljstvom ruske države, u sklopu koje su provođene špijunske misije i sabotaže kritične infrastrukture, uključujući podmorske kabele.

Slijedeći potez Bruxellesa, Norveška je nekoliko mjeseci kasnije također sankcionirala te dvije kompanije, a norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide izjavio je da bi njihove aktivnosti mogle olakšati buduće sabotaže.

Norebo JSC odbacio je obje optužbe.

Godinu dana kasnije europski povjerenik za ribarstvo i oceane Costas Kadis priznao je da Kremlj provodi operacije prikupljanja obavještajnih podataka koristeći koćarice.

„Svjesni smo da je Rusija uključena u nezakonit, neprijavljen i nereguliran ribolov, kao i u špijunažu, mapiranje kritične infrastrukture i sabotažne aktivnosti“, rekao je Kadis za Financial Times u svibnju. „To izaziva sigurnosnu zabrinutost.“

Povjerenik nije jedini koji izražava zabrinutost. Stručnjaci su za Euronews rekli da postoje brojna plovila povezana s Kremljem koja se pretvaraju da love bakalar ili rakove i plove u blizini europskih obala. No neka od njih zapravo prikupljaju obavještajne podatke i oštećuju ključnu podmorsku infrastrukturu, ugrožavajući sigurnost Europske unije.

Kap u moru

Erlend Heier, stručnjak za hibridno ratovanje s Instituta Fridtjof Nansen, kaže da su gotovo sve velike sile – od Moskve preko Washingtona do Pekinga – desetljećima koristile špijune koji su se predstavljali kao ribari kako bi provodili obavještajne operacije.

Još prije Hladnog rata na ribarskim su brodovima pronalaženi uređaji za prisluškivanje, a ribolov je pružao dobar paravan za takve aktivnosti.

„Godine 1940. njemački vojnici prerušeni u civile na ribarskim brodovima ušli su u Oslo dan prije početka invazije punog opsega. To je radila Norveška, radile su Sjedinjene Države, radila je Ujedinjena Kraljevina. Većina država s pomorskim područjem radila je nešto slično“, rekao je.

Novost je, kaže Heier, to što su se ruske obavještajne aktivnosti na ribarskim brodovima postupno intenzivirale nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine te postale opasnije. Aktivnosti su postupno prerasle iz mapiranja podmorja u navodno oštećivanje važne pomorske infrastrukture u Sjevernom i Baltičkom moru, poput presijecanja kabela.

„Sve je to dio šire hibridne kampanje u sivoj zoni čiji je cilj destabilizirati Norvešku i europska društva“, rekao je Heier. „Meta je sada civilna kritična podmorska infrastruktura, a ne samo praćenje vojnih vježbi i luka.“

NATO-ov visoki stručnjak za kibernetičke i hibridne prijetnje James Appathurai rekao je da takve aktivnosti hibridnog ratovanja predstavljaju „najaktivniju prijetnju“ zapadnoj infrastrukturi.

„Rusi provode program koji imaju desetljećima“, rekao je Appathurai Euronewsu2024. godine. „Zove se Ruski program za istraživanje podmorja, što je eufemizam za vrlo dobro financiranu paravojnu strukturu koja mapira sve naše kabele i energetske cjevovode.“

Nakon velikog incidenta s presijecanjem kabela krajem 2025. godine, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte potvrdio je da je na djelu „koordinirana kampanja“ hibridnog ratovanja u Baltičkom moru te obećao dodatnu potporu.

Zaštita infrastrukture „od najveće je važnosti“, rekao je Rutte, istaknuvši energiju koja se transportira cjevovodima te činjenicu da se 95 posto internetskog prometa odvija preko podmorskih kabela.

„Nema ribe“

Mariia Vladymyrova, znanstvenica iz Kopenhagena specijalizirana za povezanost ruskih pomorskih aktivnosti i vanjske politike, rekla je Euronewsu da je teško dati „vjerodostojan broj“ ruskih ribarskih brodova uključenih u špijunažu u europskim vodama, ali smatra da ih je sve više.

Pojedinačna svjedočanstva i praćenje iz otvorenih izvora pokazuju da neka od tih plovila rade više od samog ribolova. Pokazuju neuobičajene obrasce plovidbe i dugotrajnog zadržavanja na istom području.

Mediji poput Follow The Moneya objavili su detaljne istrage o takvim slučajevima, pokazujući da su upravo ribarski brodovi u europskim vodama najčešće kružili na mjestu, besciljno plutali ili plovili rutama koje odstupaju od uobičajenih. Mnogo toga može se objasniti, ali dio takvog ponašanja ne može.

Vladymyrova je navela jedan primjer.

„Jedan belgijski časnik rekao mi je za kinesko plovilo: ‘Nema ribe. To znamo sto posto. Nitko ne lovi u tim vodama, ali taj jedan brod tamo stoji dva tjedna’“, ispričala je.

Kada je belgijski časnik radiovezom kontaktirao mornare, jedan mu je odgovorio da popravljaju mreže, „što također nije nešto što radite na otvorenom moru“, dodala je Vladymyrova.

Problematične vode

Veći je problem kako se protiv takvih sumnjivih operacija boriti na razini EU-a i pojedinih država. Kako stručnjak za hibridno ratovanje Julian Pawlak ističe u radu koji je objavio Njemački institut za međunarodne i sigurnosne poslove, mnoga plovila ruske flote u sjeni djeluju uz lažne ili skrivene vlasničke strukture i aranžmane osiguranja ili mijenjaju zastave pod kojima plove.

Zbog toga je plovila flote u sjeni – stare naftne tankere koji se koriste za zaobilaženje sankcija EU-a – teško pratiti i utvrditi njihovo podrijetlo. Ista netransparentnost otežava identificiranje brodova osumnjičenih za prikupljanje obavještajnih podataka.

„Te kompanije mijenjaju imena i pravni identitet iz dana u dan, ali nisu na popisu sankcija“, rekla je Vladymyrova. „Mislim da je zatvaranje svih tih rupa važna zadaća za EU.“

Dužnosnik Europske komisije rekao je da se ozbiljno shvaća svako plovilo koje pokušava „ugroziti kritičnu infrastrukturu“ ili „sudjelovati u neprijateljskim aktivnostima“ te da bi pojedinačne incidente trebala istražiti nacionalna nadležna tijela.

Šest tjedana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine EU je usvojio peti paket sankcija protiv Kremlja. U sklopu tih mjera brodovima koji plove pod ruskom zastavom zabranjen je pristup lukama EU-a, uz određene iznimke.

Prema Vladymyrovoj, ta inicijativa, kao i sankcioniranje ribarskih kompanija Norebo JSC i Murman Sea Food 2025. godine, pokazuje da EU pokušava riješiti problem.

„Od EU-a bi bilo poželjno da nastavi tim putem sankcioniranja ribarskih brodova i ažurira popis“, rekla je.

Međutim, smatra da nacionalne vlade, koje nadziru lučke vlasti i donose domaće propise, mogu biti jednako učinkovite.

„Značajnije intervencije mogu se provoditi na nacionalnoj razini jer je to obično pitanje za obalnu stražu ili policiju, ovisno o nacionalnim zakonima“, zaključila je.