Umirovljenica nabavila ogrjev za zimu: "Metar drva opet je poskupio no i dalje mi se više isplati"

Koliko god ta vijest bila klimatološki loša, dobrodošla je za budžete kućanstava koja se griju na plin čije su cijene u Europi na najvišim razinama od 2022. godine. Oko 600 tisuća kućanstava u Hrvatskoj - 40 posto od ukupnog broja, grije se na plin koji će od ove jeseni biti skuplji, a računi u prosjeku veći za osam posto.

Otprilike isti broj ovdašnjih kućanstava, mahom u ruralnim područjima, grije se na drva ili drvnu biomasu poput peleta, briketa i sječke. S obzirom na višu cijenu plina grijanje na drva će, usprkos prigovorima da je ekološki neprihvatljivo zbog visokih emisija ugljičnog dioksida i krutih čestica, i ove zime mnogima biti financijski prihvatljivije.

"Dovoljna mi je peć na drva, plinske palim po potrebi"

Umirovljenica Marija iz Našica, otkako je ostala udovica, živi sama u kući od osamdesetak kvadrata. U kući ima plinske peći, ali s obzirom na skupi plin i svoju neveliku mirovinu već niz godina zimi se isključivo grije na drva. Peć na drva ima u sobi u kojoj najviše boravi, a plinske peći uključuje po potrebi u kupaonici i kuhinji te u blagovaonici kada joj dođu gosti.

"Zime nisu hladne kao prije, a plin je skup pa nema potrebe da ga trošim previše. Dovoljna mi je peć na drva. Dobro zagrije, nekad čak i pregrije prostoriju pa unuci kad dođu često se žale da im je i prevruće", kaže.

"Kupim pet metara drva, taman da preguram zimu"

Prošle godine u ovo vrijeme razgovarali smo s ovom umirovljenicom o cijeni po kojoj je tada kupila ogrjevno drvo pa smo je isto upitali i sada.

"Uvijek kupim pet metara drva. To mi je taman da preguram zimu. Lani sam platila 60 eura za metar, pretprošle godine 55, a ove godine 65 eura. Sada sam ukupno dala 325 eura. Nekidan ih je dovezao čovjek od kojega redovito kupujem. S njim se uvijek dogovorim još početkom ljeta."

"Metar drva" koji spominje naša sugovornica je prostorni metar, odnosno obujam kada su drva složena po jedan metar u širinu, visinu i dužinu. No prostorni metar uključuje i prazan prostor između cjepanica pa nije isto što i kubni metar. Pet prostornih metara drva otprilike su tri i pol do četiri kubna metra.

I rezanje je skuplje nego lani

Marija je kao i svake godine kupila kombinaciju hrasta i bukve. Bukva je uz grab najskuplje ogrjevno drvo među onima koja se ovdje najčešće nude. Prednost bukve je što se brzo suši i lako cijepa. Hrast je, pak, tražen jer sporo gori i dugo održava žar u peći. Često se nude i joha i topola koje su jeftinije jer su niže energetske vrijednosti od hrasta i bukve pa se koriste kao pomoćno drvo za ogrjev u kombinaciji s ovim boljima.

Ovogodišnje poskupljenje nije iznenadilo našu sugovornicu.

"U zadnje tri godine metar drva svaki put je poskupio za pet eura. Računala sam s time jer sve poskupljuje. Opet mi se na kraju to više isplati nego da se cijelu zimu grijem na plin."

A osim ogrjevnog drveta skuplje je i rezanje.

"Lani sam rezanje platila 50 eura, a sada ću platiti 60 eura. Čujem da neki traže i više od toga", kaže.

Skuplje u priobalju i u Gorskom kotaru

U oglasnicima, na Njuškalu i drugima, ovosezonska cijena prostornog metra drva za ogrjev kreće se u prosjeku od 50 eura za johu i topolu do 75 eura za bukvu i grab. Cijena hrasta i bagrema su od 60 do 70 eura. Ako se drva za ogrjev kupuju u cjepanicama, posložena i zapakirana na paletama dimenzija 1,8 kubnih metara (1x1x1,80 metara) cijena jedne takve je najčešće 190 eura.

Ogrjevno drvo najskuplje je u Gorskom kotaru i u priobalju gdje mu cijena doseže i 100 eura po prostornom metru. U Dalmaciji, primjerice, koja još uvijek slabašno plinoficirana, bukva i grab prodaju se po cijeni od 80 do 90 eura za prostorni metar, hrast od 70 do 80 eura, dok su jeftinije vrste oko 65 eura.

Peleti skuplji do 40 posto

Sve više kućanstava grije se na pelete, valjkaste štapiće proizvedene od biomase, odnosno usitnjenog drveta ili piljevine, koji su ekološki prihvatljiviji od običnog drveta.

Njihova cijena je ove godine u odnosu na prošlu "odletjela u nebo".

Kako je ovih dana objavio RTL, peleti su u prosjeku poskupjeli između 30 i 40 posto. Dok je lani vreća peleta zapremnine 15 kilograma koštala od 4,80 do 5,50 eura, sada koštaju od šest pa čak do 7,50 eura. Zimus u siječnju, kada je zbog naglog vala hladnoće ponestalo peleta na tržištu, cijena im je tada dosegnula 7,95 eura za vreću do 15 kilograma. Obično se navodi kako je za grijanje kuće površine 100 kvadrata zimi potrebno potrošiti jednu do tri vreće peleta dnevno ili dvije do tri tone tijekom cijele sezone grijanja, što je iznos od 900 do 1.200 eura.