Pet razloga zbog kojih bi rat s Iranom mogao ići na ruku Netanyahuu

Do sada su ti napadi ubili više od 1.400 ljudi u Iranu, dok je 1.000 ljudi ubijeno u izraelskim napadima na Libanon, kao i deseci drugih u regionalnim zemljama pogođenima prelijevanjem sukoba koje su mnogi predviđali.

Cijene nafte, ključan faktor za svjetsko gospodarstvo, porasle su na nove visine, povećavajući izglede za nestašice i potencijalno uvođenje racionalizacije.

U SAD-u su demokratski zakonodavci, kao i neki istaknuti članovi inače lojalne baze predsjednika Donalda Trumpa, poput medijske ličnosti Tuckera Carlsona i poznatog voditelja podcasta Joea Rogana, otvoreno ustali protiv toga, bez jasnog dogovora o tome kako bi potencijalno rješenje rata moglo izgledati ili kako bi se mogao sanirati diplomatski raskol koji je otvoren između SAD-a i njegovih europskih i zapadnih saveznika.

No malo od toga možda nije važno za Netanyahua, u usporedbi s koristima za koje smatra da ih je već postigao iz sukoba. Evo pregleda kako bi rat s Iranom mogao riješiti neke od problema s kojima se Netanyahu godinama suočava, piše Al Jazeera.

Iranska prijetnja

Netanyahu već dugo upozorava na prijetnju koju Iran predstavlja Izraelu i širem svijetu. Zloglasno je na sjednicama Ujedinjenih naroda pokazivao plakate tvrdeći da je Iran blizu izrade nuklearnog oružja i upozoravao na opasnosti koje bi to donijelo.

Izrael je dugo smatrao da ne može izaći kao pobjednik iz sukoba s Iranom bez podrške SAD-a. Ipak, ta podrška nikada nije stigla – sve dok nije došao Trump.

Prošle godine Trump je pristao sudjelovati u izraelskom lipanjskom ratu protiv Irana, ali je brzo krenuo prema okončanju sukoba nakon što su pogođena iranska nuklearna postrojenja. Ovoga puta, međutim, Trump je bio uključen u sukob od samog početka.

Ishod sukoba je neizvjestan, ali Netanyahu će osjećati određeni uspjeh jer je napokon uvjerio SAD da se pridruže Izraelu u pokretanju rata protiv Irana, stvarajući sliku dviju država kao izravnih partnera u sukobu.

Čak i ako rat ne dovede do pada iranske vlade, Islamska Republika je oslabljena i dugoročno može predstavljati manju prijetnju Izraelu.

Uz slabljenje iranske regionalne “Osovine otpora” – uključujući teške udare na libanonski Hezbollah i pad sirijskog predsjednika Bashara al-Assada – Netanyahu može tvrditi da Izrael više nema čega bojati u regiji i da je neupitni hegemon.

Netanyahuova suđenja za korupciju

Netanyahu se trenutno suočava sa suđenjem po tri optužbe za korupciju koje datiraju iz 2019. godine. Optužbe da manipulira događajima kako bi odgodio i marginalizirao kaznene postupke prate cijelo vrijeme njegova rata u Gazi, a odgode i prekidi suđenja često su povezani s događajima u sukobu, koje Netanyahu koristi kao opravdanje za izostanak s ročišta.

Ranije ovog mjeseca Netanyahu je ponovio prethodni apel Donalda Trumpa izraelskom predsjedniku Isaacu Herzogu da pomiluje premijera, čime bi izbjegao suđenja i potencijalnu kaznu od 10 godina zatvora ako bude proglašen krivim.

Netanyahu nije odustao od te teme ni dok traje rat s Iranom. Na svojoj prvoj konferenciji za novinare od početka rata – punih 12 dana nakon izbijanja sukoba – nazvao je pravne postupke protiv sebe “apsurdnim cirkusom” i rekao da Herzog treba učiniti “ispravnu stvar” i okončati slučaj, kako bi se mogao u potpunosti posvetiti ratu i regionalnoj diplomaciji.

“On [Herzog] treba dati Državi Izrael vrijeme, i meni vrijeme, da učinim ono što je potrebno – ne samo da porazimo naše neprijatelje, nego i da stvorimo ogromne prilike za mir, prosperitet i savezništva u našoj regiji”, rekao je Netanyahu novinarima 12. ožujka. “Pred nama su velike stvari i ja radim na njima upravo sada. Volio bih biti potpuno neopterećen.”

No ranije istog tjedna izraelsko Ministarstvo pravosuđa izjavilo je da bi bilo neprimjereno izdati pomilovanje dok je suđenje još u tijeku.

Prepreke reformi pravosuđa

Napori Netanyahua i njegovih desnih saveznika da preoblikuju pravosuđe, čime bi se u biti uklonila njegova uloga kao kontrole vlasti, godinama nailaze na snažno protivljenje.

To je pitanje dominiralo prvim mjesecima nakon njegove izborne pobjede krajem 2022., kada su deseci tisuća Izraelaca izašli na ulice kako bi osudili ono što su nazvali “državnim udarom”. No taj je prosvjedni pokret oslabio nakon napada 7. listopada i početka rata u Gazi u listopadu 2023.

Ipak, Netanyahu nije odustao od tog pitanja ni tijekom rata s Iranom, te ga se optužuje da koristi rat kao pokriće za proguravanje kontroverznog zakonodavstva. Sredinom ožujka njegova je koalicija pokušala progurati zakone koji bi podijelili i oslabili ovlasti državnog odvjetnika, kao i dali vladi veću kontrolu nad medijima.

Predloženi zakoni također bi uspostavili politički imenovano tijelo za istragu propusta vlade uoči napada 7. listopada.

Reagirajući na potez vlade, oporbeni lider Yair Lapid, koji je podržao rat protiv Irana i bio glasan u podršci ratu u Gazi, optužio je predsjednika parlamenta Amira Ohanu i “sve ekstremiste” u koaliciji da ih nije briga što je Izrael u ratu.

“Dok cijela zemlja stoji zajedno, koalicija promiče svoju ekstremističku agendu i krade novac u političke svrhe”, rekao je u priopćenju.

Kritike zbog tretmana Palestinaca

Izraelsko nasilje nad Palestincima poraslo je na okupiranoj Zapadnoj obali, dok je u Gazi Izrael dodatno pooštrio ograničenja za stanovnike koji su ondje zarobljeni otkako je započeo rat s Iranom.

11. ožujka Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo zatražili su od izraelske vlade da zaustavi nasilje na Zapadnoj obali, gdje je u tom trenutku šest Palestinaca ubijeno od početka napada na Iran.

No nasilje – uključujući ono od strane izraelskih vojnika – se nastavilo, a broj poginulih sada iznosi 11 od početka rata. Više od 1.000 Palestinaca ubijeno je na Zapadnoj obali od 7. listopada 2023.

Među ubijenima su i članovi obitelji Bani Odeh – majka i otac, Waad i Ali, te njihovo dvoje djece, petogodišnji Mohammad i sedmogodišnji Othman – koje su izraelski vojnici ubili dok su putovali kroz selo Tammun 15. ožujka. Slučaj je izazvao međunarodnu osudu, ali bez većih posljedica.

U Gazi, već razorenoj nakon dvije godine gotovo neprekidnog rata, situacija ostaje očajna. U srijedu su Ujedinjeni narodi ponovno pozvali Izrael da ublaži ratna ograničenja i dopusti ulazak pomoći u enklavu. Čelnik UNRWA-e Philippe Lazzarini upozorio je da se nesrazmjerne akcije izraelskih snaga, provedene uz potpunu nekažnjivost, normaliziraju. Unatoč tome, zbog fokusa na Iran, postoji mali pritisak na Izrael da ispuni obveze iz sporazuma o primirju iz listopada i dopusti veće količine humanitarne pomoći u Gazu.

Netanyahuovi izborni strahovi

Opterećen skandalima i široko okrivljen od strane velikog dijela izraelske javnosti za propuste prije napada 7. listopada, Netanyahu je bio u opasnosti da izgubi izbore planirane za kasnije ove godine, što bi moglo imati posljedice za njegove pravne probleme.

Prema anketi hebrejskog lista Maariv neposredno prije početka rata s Iranom, Netanyahu je bio izjednačen s bivšim premijerom Naftalijem Bennettom.

I dalje ga čeka mnogo posla, no prema novijoj anketi istog lista, povjerenje u Netanyahuovu sposobnost vođenja rata poraslo je s već visokih 60 posto na početku sukoba na 62 posto.

Štoviše, uz široku javnu podršku ratu – koji mnogi u Izraelu pripisuju upravo Netanyahuovu uvjeravanju SAD-a da se uključe – pojedini ministri i analitičari čak sugeriraju da bi Netanyahu mogao raspisati prijevremene izbore sredinom godine, nadajući se da će mu imidž snažnog ratnog vođe donijeti pobjedu.