Pet stvari koje trebate znati o sukobu Venezuele i SAD-a

Zapljena onoga što je američki predsjednik Donald Trump nazvao „vrlo velikim“ naftnim tankerom pred obalom Venezuele najnovija je eskalacija u sukobu između dviju zemalja, piše Deutsche Welle.

Posljednjih mjeseci Trump je poslao prikrivene operativce tajne službe CIA u Venezuelu, obećao obračun s narko-bandama u zemlji, nastojao masovno deportirati Venecuelance iz SAD-a, poslao najveći svjetski nosač zrakoplova u regiju, kao i 15.000 vojnika i borbene zrakoplove, te također potopio desetke navodnih „narko-brodova“, što je dovelo do, prema navodima, 87 poginulih.

Ali kako je do toga došlo?

Koji je kontekst sukoba između SAD-a i Venezuele?

Odnosi između dviju zemalja zategnuti su od 1999., kada je ljevičarski populist Hugo Chavez postao predsjednik Venezuele. On je potom optužio Sjedinjene Američke Države da su podržale pokušaj državnog udara protiv njega 2002., nakon čega je Venezuela kasnije te godine protjerala američkog veleposlanika.

Napetosti su polako jačale nakon što je sadašnji, ali osporavani predsjednik Nicolas Maduro preuzeo dužnost poslije Chavezove smrti 2013., a zatim su naglo eskalirale tijekom Trumpova prvog mandata 2019. Te je godine SAD podržao Madurova protivnika Juana Guaidoa u sporu oko predsjedničkih izbora iz 2018. koji je potrajao do 2023. i doveo do globalne podjele u potpori suparničkim kandidatima.

Maduro je ponovno izabran 2024., pobijedivši neovisnog kandidata Edmunda Gonzaleza. Glavna predsjednikova suparnica Maria Corina Machado nije se smjela kandidirati nakon što je Vrhovni sud Venezuele osudio nju i Guaidoa za umiješanost u „korupcijsku zavjeru“. Mnogi međunarodni analitičari su bili uvjereni da je slučaj izmišljen.

Vladala je široka skepsa oko rezultata izbora. Tadašnji američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da je SAD „ozbiljno zabrinut glede toga da objavljeni rezultat ne odražava volju ni glasove naroda Venezuele".

U listopadu je Machado dobila Nobelovu nagradu za mir. U srijedu je njezina kći preuzela nagradu u njezino ime na ceremoniji dodjele u Oslu. No Machado se zatim neočekivano pojavila tamo, premda se bojala za svoju sigurnost. Rekla je da će se vratiti u Venezuelu, gdje gotovo dvije godine živi u ilegali.

Mnogi očekuju da će ona postati predsjednica ako Maduro bude prisiljen napustiti dužnost.

Želi li SAD da Maduro ode?

Maduro je u rujnu rekao da SAD „traži promjenu režima pomoću vojne prijetnje" i prošli tjedan dodao da Trump „fabricira ekstravagantnu priču, vulgarnu, kriminalnu i potpuno lažnu“ kao izgovor za takav potez.

Trump je bio nešto manje izravan, spomenuvši u vezi s tankerom da se „druge stvari događaju“ bez daljnjeg objašnjenja. No on je prošli tjedan rekao listu Politico da su „Madurovi dani odbrojani" i nije isključio kopnenu invaziju na Venezuelu.

Trumpova Strategija nacionalne sigurnosti također je izazvala zabrinutost u Latinskoj Americi. U dijelu koji se odnosi na „zapadnu hemisferu" dokument navodi: „Nagradit ćemo i ohrabriti vlade, političke stranke i pokrete u regiji koji su široko usklađeni s našim načelima i strategijom“ i „samouvjereno ćemo se nametnuti u regiji gdje i kada budemo morali".

Je li SAD uveo sankcije Venezueli?

Da, sankcije koje je SAD uveo Venezueli opsežne su i postoje od spora iz 2019.

Tada je Trump potpisao izvršnu uredbu koja je glasila: „Sva imovina i interesi u imovini venezuelanske vlade koji se nalaze u Sjedinjenim Državama… blokirani su i ne smiju se prenositi, plaćati, izvoziti, povlačiti ili na bilo koji drugi način njima raspolagati.“

Te su sankcije uvelike slične onima uvedenima Kubi, Iranu i Sjevernoj Koreji.

Je li SAD zainteresiran za naftu iz Venezuele?

U slučaju zaplijenjenog tankera – da. „Zadržat ćemo je, valjda“, rekao je Trump kad su ga pitali što će biti s zaplijenjenom naftom.

Unatoč poricanjima Bijele kuće mnogi promatrači, a i Maduro, misle da goleme venecuelanske naftne rezerve i istodobno relativno siromašno društvo čine zemlju privlačnom metom za Trumpovu administraciju.

Američka Uprava za energetske informacije (USEIA) kaže da Venezuela ima golemih 303 milijarde barela sirove nafte — što je otprilike petina svjetskih rezervi.

No sankcije su Venezueli zatvorile pristup većini najprofitabilnijih svjetskih tržišta nafte, prisilivši ju da prodaje po sniženim cijenama Kini. SAD također još uvijek uvozi oko 100 barela dnevno iz Venezuele - zahvaljujući licenci odobrenoj američkoj tvrtki Chevron u Venezueli - što je pad u odnosu na oko 1.500 barela u kasnim 1990-ima, priopćio je USEIA.

Iako je SAD vodeći svjetski proizvođač nafte, Venezuela proizvodi težu sirovu naftu koja se koristi za proizvodnju dizela koji je nužan za mnoge ključne proizvodne procese.

U otvorenom pismu koje je prošlog mjeseca uputio Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), čiji SAD nije član, Maduro je optužio SAD da upućuje „izravne prijetnje“ njegovoj zemlji, na način koji „ozbiljno ugrožava stabilnost venezuelanske proizvodnje nafte i međunarodnog tržišta“.

Postoje li drugi razlozi za Trumpa i SAD u Venezueli?

Američko Ministarstvo vanjskih poslova inzistira da je zabrinutost zbog trgovine drogom razlog za eskalaciju Trumpovih interesa u Venezueli, navodeći da zemlja ostaje „čvrsta u svojim protu-narkotičkim operacijama u Karibima i svojoj predanosti da zaštiti Amerikance od smrtonosnog otrova Madurovog režima“. Trump je rekao da su smrtonosni američki napadi na brodove usmjereni protiv „narko-terorista".

Ta stroga pozicija prema zemlji koja je zemljopisno tako blizu SAD-a vjerojatno će naići na odobravanje među Trumpovim domaćim pristašama, premda su mnogi stručnjaci u obje zemlje doveli u pitanje zakonitost tih napada.