SAD i druge zemlje povećale su ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova na globalnom klimatskom samitu kojemu je domaćin predsjednik Joe Biden, događaju koji bi trebao obnoviti američko vodstvo u borbi protiv globalnog zatopljenja.

Biden je predstavio cilj smanjenja emisija za 50 do 52 posto do 2030. u odnosu na od razine iz 2005. na početku dvodnevnog klimatskog samita koji je započeo na Dan Zemlje i na kojemu su virtualno sudjelovali čelnici 40 zemalja, uključujući velike zagađivače poput Kine, Indije i Rusije.

Novi cilj gotovo je dvostruko veći od obećanja bivšeg predsjednika Baracka Obame da će smanjiti emisije za 26 do 28 posto do 2025. u odnosu na 2005. Sektorski ciljevi bit će određeni kasnije tijekom godine.

SAD, drugi najveći zagađivač u svijetu nakon Kine, nastoji ponovno zadobiti globalno vodstvo u borbi protiv globalnog zatopljenja nakon što je prošli predsjednik Donald Trump povukao zemlju iz međunarodnih nastojanja u smanjenu emisija.

“Ovo je desetljeće u kojemu moramo donijeti odluke kojima će se izbjeći najgore posljedice klimatske krize”, Biden, demokrat, rekao je u Bijeloj kući.

Britanski premijer Boris Johnson nazvao je novi američki cilj “potezom koji mijenja sve”, a još dvije zemlje dale su nova obećanja.

Premijer Yoshihide Suga, koji je ovaj mjesec posjetio Bidena u Bijeloj kući, podigao je japanski cilj smanjenja emisija na 46 posto do 2030. s dosadašnjih 26 posto. Borci za zaštitu okoliša željeli su obećanje od barem 50 posto, dok se japanski moćni poslovni lobi zalagao za nacionalnu politiku koja daje prednost ugljenu.

Kanadski premijer Justin Trudeau postavio je za cilj smanjenje od 40 do 45 posto do 2030., 30 posto više od ranijeg cilja.

Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro najavio je svoj dosad najambiciozniji cilj za zaštitu okoliša, rekavši da će zemlja do 2050. doseći neutralnost emisija, što je deset godina ranije od prethodnog obećanja.

Šefica klime britanskog Greenpeacea, Kate Blagojevic, rekla je da je samit imao više ciljeva od toga da se zemlje natječu s ciljevima.

“Ciljevi, sami za sebe, neće dovesti do smanjenja emisija”, rekla je. “To zahtijeva stvarna politika i novac. I to je ono gdje je cijeli svijet i dalje udaljen s puta.”

Većina zemalja nije ponudila nove ciljeve emisija. Kineski predsjednik Xi Jinping rekao je da Kina očekuje da njezine karbonske emisije dođu do vrhunca prije 2030. godine, a da će zemlja postići nulte emisije do 2060. godine.

Xi je rekao da će Kina postupno smanjivati upotrebu ugljena od 2025. do 2030. godine. Kina, vođa u proizvodnji tehnologije za obnovljivu energiju poput solarnih panela, sagorijeva velike količine ugljena za električnu generaciju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je davanje preferencijalnog tretmana stranim ulagačima u projekte čiste energije, no također je napravio jasnu referencu na to da je SAD povijesno najveći svjetski zagađivač stakleničkih plinova. “Nije tajna da uvjeti koji su potaknuli globalno zatopljenje i popratne probleme sežu otprije”, rekao je Putin.

Samit je prvi u nizu sastanaka svjetskih čelnika – uključujući G7 i G20 – uoči godišnjih UN-ovih klimatskih razgovora u studenom u Škotskoj. Taj datum je rok za oko 200 zemalja da ažuriraju svoja klimatska obećanja pod Pariškim sporazumom, koji je dogovoren na međunarodnoj razini 2015. godine.

Čelnici malih otočkih nacija koje strahuju od podizanja razine mora, poput Antigve i Barbude i Maršalovih otoka, također su govorili na samitu.

Europski čelnici, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel i predsjednicu Europske komisije, Ursulu von der Leyen, izrazili su zadovoljstvo što se SAD vratio u borbu s klimatskim promjenama.

Svjetski čelnici namjeravaju ograničiti globalno zatopljenje na 1.5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina, što je prag za koji znanstvenici kažu da može spriječiti najgore posljedice klimatskih promjena.