Kupanje u prirodi diljem Europe: Ovo je popis najljepših kupališta

U Škotskoj lokalne zajednice obnavljaju povijesne bazene s plimom i osekom, dok u londonskom Hampsteadu kupači tijekom cijele godine hrle na stoljećima stara jezera za kupanje, piše Alex Lesdom za Forbes.

U međuvremenu, s druge strane La Manchea, dva od najzanimljivijih europskih gradova pokazuju kako se industrijski vodeni putovi mogu prenamijeniti za borbu protiv klimatskih promjena, povećanje bioraznolikosti i poboljšanje kvalitete života.

Evo četiri zanimljive destinacije koje vrijedi posjetiti na sljedećem putovanju Europom.

Škotski bazeni s plimom i osekom

Duž škotske obale nalazi se otprilike šest ili sedam bazena s plimom i osekom, ovisno o tome kako se definira sam pojam takvog bazena.

Iako je Škotska mala zemlja, ima iznimno dugu obalu od više od 17.700 kilometara te oko 800 otoka, a nijedna točka u zemlji nije udaljena više od 64 kilometra od mora.

Početkom 20. stoljeća širenje željezničke mreže omogućilo je radničkoj klasi odlazak na more. Lokalne zajednice gradile su morske bazene sa kamenim zidovima u zaštićenim uvalama. Tijekom plime punili su se morskom vodom kada bi valovi prelazili preko njihovih rubova, dok su za oseke postajali idealna mjesta za kupanje.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća njihova je popularnost počela opadati jer su putnici sve češće odlazili na tada pristupačnije europske plaže s toplijom klimom.

Posljednjih godina, međutim, ti se bazeni postupno obnavljaju, ponajviše zahvaljujući ponovnom porastu interesa za kupanje na otvorenom i takozvano „divlje plivanje“.

Morski bazeni mogu se pronaći duž škotske obale u mjestima St Monans, Pittenweem, Cellardyke i Castle Sands te u gradu Wicku, koji ima dva takva bazena. Postoji i nekoliko sličnih lokacija na istočnoj obali, a Cellardyke se može pohvaliti čak i saunom te malom pizzerijom uz more.

Tek treba vidjeti kakav će utjecaj globalno zatopljenje imati na škotsku obalu. Više temperature mogle bi privući veći broj turista, iako će porast razine mora značajno promijeniti izgled obalnog krajolika.

U europskim gradovima otvorene vodene površine sve se više koriste kao sredstvo za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Mnogi gradovi planiraju proširiti pristup onome što se naziva „plava infrastruktura“.

To uključuje korištenje rijeka, kanala i drugih vodenih površina kako bi se stanovnici i posjetitelji mogli rashladiti tijekom ljetnih mjeseci, ali i kako bi se sami gradovi doslovno ohladili uslijed porasta temperatura te povećala bioraznolikost.

"Divlje plivanje" u Europi: Hampstead Heath, London

Hampstead Heath jedno je od najpoznatijih mjesta za kupanje na otvorenom u Europi. Ovaj veliki park na sjeveru Londona poznat je po svojim povijesnim jezerima za kupanje.

Ona postoje već stoljećima i privlače kupače tijekom cijele godine, uključujući i ljubitelje zimskog plivanja.

Jezera su okružena prirodom i predstavljaju rijetku oazu kupanja u prirodnom okruženju usred velike metropole. Mnogi posjetitelji dolaze ne samo zbog rekreacije nego i zbog osjećaja povezanosti s prirodom.

To je pridonijelo njihovoj trajnoj popularnosti među Londoncima. U 17. i 18. stoljeću u Hampsteadu su iskopana jezerca koja su služila kao rezervoari vode. S vremenom su ih stanovnici počeli koristiti za kupanje.

Tijekom 1840-ih izgrađeno je organiziranije kupalište, a početkom 20. stoljeća plivanje na Hampstead Heathu postalo je lokalna tradicija.

Godine 1938. otvoren je i vanjski bazen Parliament Hill Lido.

Kada su vlasti 2004. godine pokušale zatvoriti kupalište, plivači su dobili spor na Visokom sudu i tako osigurali da ono ostane otvoreno.

Time je Hampstead dodatno učvrstio status kultne londonske destinacije za kupanje u prirodi.

Kupanje u prirodi u Europi: rijeka Seine, Pariz

Seina u Parizu sve se više uklapa u europski trend korištenja otvorenih vodenih površina za kupanje i osvježenje u urbanim sredinama.

Najpoznatiji primjer posljednjih godina upravo je Pariz.

Grad je uspio očistiti nekoć ozloglašeno zagađenu rijeku Seinu kako bi mogla ugostiti natjecanja tijekom Ljetnih olimpijskih igara 2024. godine, unatoč početnim problemima s bakterijama i kontroverznim troškovima projekta od 1,5 milijardi dolara.

To znači da je na svakog sudionika Olimpijskih i Paraolimpijskih igara otpalo oko 5,6 milijuna dolara ulaganja.

Kupanje u Seini bilo je zabranjeno još od 1923. godine, a trebalo je nekoliko desetljeća da se rijeka dovoljno očisti i ponovno postane pogodna za kupanje.

Kopenhagen, Danska

Danska je 2023. godine proglašena drugom najsigurnijom zemljom na svijetu.

Lučko područje Havnen u Kopenhagenu zauzelo je četvrto mjesto na popisu najzanimljivijih gradskih četvrti prema istraživanju časopisa Time Out.

Ovaj dio grada poznat je po opuštenoj i razigranoj atmosferi, dijelom i zato što stanovnici i posjetitelji velik dio vremena provode na vodi – u čamcima, na daskama za veslanje, u kajacima, lučkim bazenima i novim javnim zimskim saunama.

Grad je još tijekom 1990-ih modernizirao svoj kanalizacijski sustav.

Otpadne vode preusmjerene su u podzemne spremnike, a kapacitet postrojenja za pročišćavanje znatno je povećan – slično onome što je Pariz učinio uoči Olimpijskih igara.

Kupalište Islands Brygge Harbor Bath, otvoreno 2002. godine, sadrži pet različitih bazena.

Postalo je jedno od najpopularnijih mjesta za kupanje u gradskoj luci, a članstvo u klubovima zimskog plivanja u gradu udvostručilo se od 2015. godine. Kopenhagen je 2025. godine otvorio i svoje prve javne saune.