"Simulira" li Rusija diplomaciju zbog gubitaka u ratu u Ukrajini?

Najmanje tri osobe, uključujući jednog indijskog državljanina, poginule su u napadu dronovima na rusku prijestolnicu u nedjelju. Istoga dana rusko Ministarstvo obrane objavilo je da je u roku od 24 sata srušilo više od 1.000 dronova, piše Al Jazeera.

Napadi su uslijedili nešto više od tjedan dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da bi rat u Ukrajini, koji traje više od četiri godine i odnio je stotine tisuća života, uskoro mogao “doći kraju”. Također su uslijedili nakon ruskog napada na Kijev u kojem su poginule 24 osobe.

Putin je ove naznake o mogućem završetku rata iznio novinarima tijekom skromnije proslave Dana pobjede u Moskvi 9. svibnja. Čak je izrazio spremnost susresti se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u neutralnoj zemlji kako bi potpisali mirovni sporazum, ali je dodao: “Pobjeda je uvijek bila i bit će naša.”

Naravno, nije prvi put da se govori o mogućnosti mira.

Prije početka svog drugog mandata u Bijeloj kući u siječnju prošle godine, američki predsjednik Donald Trump više je puta obećao završiti rat “u roku od 24 sata”. To se očito nije dogodilo, iako je Trump ovog mjeseca posredovao u trodnevnom prekidu vatre.

Zbog toga su mnogi Putinove riječi dočekali sa skepsom.

“Za ovaj najavljeni prekid vatre nije provedena čak ni najavljena razmjena zarobljenika, a to je najmanje što sam očekivao. Ni to se nije dogodilo”, rekao je za Al Jazeeru Simon Schlegel, direktor za Ukrajinu pri Centru za liberalnu modernost u Berlinu.

“A onda, naravno, nema glatkog prijelaza od pitanja u kojima postoje zajednički interesi – da obje države vrate svoje zarobljenike i tijela poginulih – prema igrama nulte sume koje se tiču teritorija, sigurnosnih jamstava i buduće geopolitičke orijentacije Ukrajine.”

Nakon napada tijekom vikenda, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je novinarima: “Mirovni proces je pauziran.”

“Rusija trenutno ne pobjeđuje u ovom ratu”

Stajališta Rusije i Ukrajine i dalje djeluju nepomirljivo.

Putin je ranije inzistirao da mira ne može biti dok Ukrajina ne prepusti sav teritorij na koji Rusija polaže pravo, uključujući i područja koja Moskva još uvijek ne kontrolira. Ako bude potrebno, upozorio je u prosincu, teritorij će biti osvojen silom.

Zelenski je uzvratio da mu ukrajinski ustav zabranjuje službeno odricanje od bilo kojeg dijela teritorija te da Rusiji ne smije biti dopušteno da invaziju prikaže kao uspjeh. Ipak, Zelenski je predložio prekid vatre duž postojećih linija bojišta uz obećanje da će se teritorijalna pitanja rješavati diplomatskim putem. Također je pristao odustati od ukrajinske kandidature za NATO u zamjenu za sigurnosna jamstva zapadnih saveznika.

Iako ruske trupe polako napreduju, još uvijek nisu potpuno osvojile Donbas na istoku Ukrajine, regiju na koju Moskva polaže pravo.

Prošle godine izvori bliski ruskoj vladi rekli su za Moscow Times da Kremlj namjerno odugovlači pregovore kako bi učvrstio teritorijalne dobitke na bojištu te da diplomati “kupuju vrijeme” dok vojska napreduje.

“Ovo je rat iscrpljivanja. I trenutno Rusija ne pobjeđuje u tom ratu”, rekao je Schlegel.

“Ukrajinci su stekli prednost u proizvodnji dronova i sposobnostima dubinskih udara koje prije godinu dana nisu imali, što im je omogućilo ugrožavanje ruskog izvoza nafte. Također su zadržali vrlo visoku stopu presretanja dronova i krstarećih projektila unatoč tome što su Rusi više nego udvostručili broj dronova i projektila koje mogu lansirati tijekom godine.”

No Rusija se može prilagoditi i nadvladati probleme zahvaljujući većem broju ljudi na raspolaganju.

“I zato žele kupiti vrijeme. A simuliranje diplomacije dobar je način za to”, objasnio je Schlegel.

“Nema pomaka u zahtjevima Moskve. Nema pomaka ni u ukrajinskim ratnim ciljevima. Novi element uveden tijekom svibanjskih praznika jest da Rusija sada signalizira kako želi uključiti Europu u pregovore na neki način.”

Početkom svibnja predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa izjavio je da je Europska unija spremna pregovarati s Kremljom, iako je kasnije pojasnio da “još nije pravi trenutak” te da EU ne želi ometati Trumpove napore.

Putin je predložio bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera kao predstavnika EU-a u pregovorima, što je u Bruxellesu dočekano sa skepsom.

“Schröder je bio visokorangirani lobist ruskih državnih kompanija. Jasno je zašto Putin želi upravo njega – tako bi praktički sjedio s obje strane pregovaračkog stola”, rekla je šefica europske diplomacije Kaja Kallas.

“Moskva je općenito otvorena za pregovore. Rusko vodstvo to je više puta naglasilo”, rekao je za Al Jazeeru Aleksej Nečajev iz moskovskog stručnog kluba Digoria.

“Međutim, problem je u tome što su izjave europskih političara o dijalogu dosad bile praćene potezima koji su potpuno suprotni: širenjem vojne pomoći Ukrajini, razvojem zajedničke obrambene proizvodnje, stvaranjem novih vojno-političkih mehanizama u sjevernoj Europi i jačanjem NATO infrastrukture uz ruske granice. Zato je Rusija trenutno oprezna prema takvim inicijativama.”

Uspon europske krajnje desnice: pobjeda za Rusiju?

Iako je stav EU-a zasad snažno proukrajinski – osobito nakon što je mađarski premijer Viktor Orbán, kojeg se često smatra bliskim Moskvi, nedavno izgubio izbore – Schlegel upozorava da bi se to moglo promijeniti nakon nadolazećih izbora, što Moskvi daje još jedan razlog za odugovlačenje pregovora.

“Ako sljedeće godine Nacionalno okupljanje pobijedi na izborima u Francuskoj, ne znamo što će to značiti za europsku podršku Ukrajini, ali sigurno neće biti bolje”, rekao je.

“Reform UK snažno pritišće laburiste u Ujedinjenom Kraljevstvu. AfD je najjača stranka u Njemačkoj prema anketama. … Ako Putin uspije dovoljno dugo kupovati vrijeme, možda će još imati priliku utjecati na europsku politiku tako da Ukrajina na kraju dobije puno manje pomoći.”

No protok vremena mogao bi ići u korist i Ukrajini, dok Kijev pojačava napade na rusku opremu, infrastrukturu i opskrbne linije.

“Ukrajinci sada imaju puno više utjecaja nego prije godinu dana kada je Trump došao na vlast i rekao im da nemaju nikakve karte u rukama”, rekao je Schlegel.

“Približavamo se situaciji u kojoj bi Ukrajina možda mogla razgovarati s Rusijom pod ukrajinskim uvjetima, ali još uvijek nismo ni blizu trenutku kada bi se jedna strana raspala, a upravo će tada ozbiljni pregovori stvarno početi.”

Ipak, promatrači poput Ilje Budraickisa, ruskog društvenog znanstvenika sa Sveučilišta Kalifornija u Berkeleyju, smatraju da rusko vodstvo zasad nije spremno na ozbiljne ustupke. Budraickis je za Al Jazeeru rekao da Putin mora ostvariti ciljeve koje je postavio na početku invazije 2022. godine.

“Ako nijedan od tih ciljeva ne bude ostvaren, izgledat će slabo i poraženo”, rekao je.

“Važno mu je pokazati da je barem jedan cilj postignut, a da bi to ostvario spreman je žrtvovati još desetke tisuća ruskih vojnika.”

No Budraickis razlikuje interese Putinove vlasti od interesa same Rusije, koja trpi posljedice sankcija, ukrajinskih protunapada i drugih poremećaja svakodnevnog života. Ako bi se interesi ruskog stanovništva i međunarodne sigurnosti mogli odvojiti od Putinovih interesa, smatra da je kompromis moguć.

“Moguće je da će rusko gospodarstvo pasti u toliko duboku krizu ili da će biti toliko teško nadoknaditi izgubljeno ljudstvo da će Putin shvatiti kako mora stati”, rekao je Budraickis.

“Taj trenutak još nije došao, a kada će doći nije jasno. Najvjerojatnije će tijekom ove godine, osim ako Putin ne odluči drukčije, nastaviti intervenciju u istočnoj Ukrajini s nejasnim rezultatima i iz čisto osobnih ciljeva.”

Anatolij, stanovnik Moskve u četrdesetima, izrazio je frustraciju takvom politikom.

“Kakvog olakšanja može biti dok ovo još traje?” upitao je retorički.

“Volio bih da sve završi i da ljudi prestanu umirati”, rekao je Anatolij, koji je zamolio Al Jazeeru da ne objavi njegovo puno ime zbog straha od posljedica.

“Sve čemu se mogu nadati jest da će … možda napokon postići dogovor do kraja godine.”