Pred ministrom financija Zdravkom Marićem odlučujući je tjedan kada bi Vlada napokon trebala donijeti odluku da od 1. siječnja iduće godine krene velika porezna reforma, koja je ujedno najznačajniji projekt Vlade Andreja Plenkovića.

Dao je intervju za Jutarnji list koji prenosimo djelomično:

Najavili ste da će porezna reforma biti spremna do iduće sjednice Vlade. Na čemu temeljite taj optimizam kada znamo da se Most protivi nekim dijelovima?

“Odluka o formiranju Stručne radne skupine za reformu datira još iz ožujka. Ideja je bila da do kraja lipnja iznesemo prijedloge, srpanj i kolovoz iskoristimo za javnu raspravu i nakon toga kroz redovitu saborsku proceduru donesemo odgovarajuće propise krajem studenoga kako bi ostalo dovoljno vremena za pripremu provedbe novih zakonskih rješenja. S obzirom na prijevremene parlamentarne izbore, situacija se promijenila, no naš rad nije stao, ali su procedure skraćene. Nakon formiranja Vlade procijenili smo da ćemo ipak stići unatoč kratkoći rokova. Optimizam temeljim prvenstveno na tome što smo u završnoj fazi i što smo u relativno kratkom roku uspjeli pripremiti cjelokupni paket od 15 zakonskih propisa.”

Možemo li konačno znati koje su to zamjerke Mosta i ključno pitanje: koliko ste spremni na kompromis i u kojem omjeru?

“Mi ćemo odraditi još nekoliko serija razgovora s kolegama iz Mosta. Koliko sam shvatio, cjelokupna, sveobuhvatna reforma nije upitna i oko toga se slažemo, ali postoje neki detalji o kojima razgovaramo. Zatražena su dodatna pojašnjenja, primjerice oko kvantifikacije učinaka pojedinih promjena, ali to u konačnici neće utjecati na bitno redefiniranje prijedloga reforme.”

Hoće li to, primjerice, značiti da ćete možda mijenjati niže stope PDV-a?

“Promjene u sustavu PDV-a, posebice u dijelu redefiniranja sniženih stopa, bitan su dio cjelokupne reforme. Eventualne značajnije intervencije utječu na cjelokupni koncept. Razgovaramo o mogućnostima da se u nekim područjima, odnosno elementima, još nešto korigira, ne samo u smislu rasterećenja nego i pojednostavljenja.”

A oko poreza na dohodak?

“Prezentirali smo sva naša razmišljanja i smjer kojim smo išli. Krenuli smo od postojećeg stanja koje je dosta kompleksno. Ideja je bila pojednostaviti sustav u okviru fiskalnih mogućnosti, pronaći prostor za rasterećenje, da nitko ne gubi, a da što veći broj građana dobiva. Krenuli smo od postojeće situacije gdje imamo četiri različita osnovna osobna odbitka, a onda i odbitke za djecu. U skladu s time, ideja je bila da probamo poravnati sve te osobne odbitke, pojednostaviti sustav i svesti na istu mjeru. Jedinstveni osnovni odbitak je tako na razini od 3800 kuna, što je u postojećem sustavu najviši iznos osnovnog osobnog odbitka koji se primjenjuje za umirovljenike. Redefinirali smo razrede i smanjili najvišu stopu poreza na dohodak s 40 na 36 posto. Podsjetit ću da smo u ranim fazama rada na poreznoj reformi čuli vrlo jasne sugestije i prijedloge određenih slojeva našeg gospodarstva i struke, poput IT stručnjaka, liječnika, inženjera koji imaju primamljive ponude s tržišta EU za odlazak. Tada se i u općoj javnosti stvorio visoki stupanj razumijevanja da na tom području treba učiniti nešto više. Nakon rasprava zauzeto je stajalište, uzimajući u obzir i aspekt socijalne pravednosti, da se ne ukida najviša porezna stopa od 40 posto, već da se snizi na 36 posto te da se primjenjuje na više razine dohotka, konkretno na mjesečne dohotke iznad 17.500 kuna, odnosno kada se uzme i iznos osnovnog osobnog odbitka, na mjesečne dohotke iznad 21.300 kuna.”

Zvuči pomalo nevjerojatno da se oko 500 tisuća građana dodatno oslobađa plaćanja poreza na dohodak. Imate li primjer nekih drugih europskih zemalja gdje se preko jedne porezne reforme toliko ljudi oslobađa plaćanja poreza na dohodak i jeste li pri izradi koristili iskustva drugih zemalja?

“U našim analizama koristili smo međunarodna iskustva, no teško mi je reći postoji li u nekoj od zemalja toliko visok udio obveznika poreza na dohodak koji uopće nisu u škarama tog poreza. Od 2,750 milijuna obveznika poreza na dohodak u Hrvatskoj, njih 915.000 u ovom trenutku uopće ne plaća porez na dohodak, a predloženim izmjenama će biti oslobođeno još njih 560.000. Sljedećih 380.000 osjetit će 95-postotno smanjenje u porezu na dohodak. Bez obzira na to što se danas ističe da će oni s najvišim dohocima u apsolutnom iznosu osjetiti najveće smanjenje porezne obveze jer u konačnici više poreza i plaćaju, ali u relativnom smislu to je kudikamo manje nego oni s nižim dohocima i rezultat svega je da od 2,75 milijuna ljudi, 1,5 milijuna poreznih obveznika više neće biti u poreznim škarama. Prosječna porezna stopa poreza na dohodak pada sa 7,6 posto na 6,3 posto.”

Dvije najveće zamjerke su da se pogodovalo samcima s visokim primanjima i da su stradali honorarci. Kako to komentirate?

“S obzirom na to da je samac s visokim primanjima najviše opterećen porezom, više od onoga koji ima dvoje djece, i ako bismo išli s linearnim rasterećenjem, naravno da bi samci to najviše osjetili. I to je upravo bio slučaj u posljednjim izmjenama poreza na dohodak od prije dvije godine. Mi smo tu problematiku nastojali dobrim dijelom anulirati i izbalansirati dizanjem odbitaka za djecu. Rezultat je vidljiv jer smo navedenom mjerom posebno stimulirali obitelji s jednim, dvoje, troje i više djece. Na taj način smo osigurali da upravo oni budu veći dobitnici od samaca. Time smo htjeli dati i poticaj općoj demografskoj politici Vlade.

Porezni obveznik s dvoje djece prema novom obračunu s neto plaćom od 8000 kuna više uopće ne plaća porez na dohodak. Dosad je plaćao 318 kuna poreza i prireza i vidljivo je da se njega ili nju u potpunosti oslobađa plaćanja poreza na dohodak, odnosno za toliko mu raste neto plaća. U isto vrijeme samac na istih 8000 kuna neto dohotka plaća oko 1600 kuna poreza i prireza, što mu je u odnosu na postojeći obračun 80-ak kuna manje, odnosno za tih 80 kuna mu je veća neto plaća. Samcu koji ostvaruje neto dohodak oko 12.000 kuna porez na dohodak se smanjuje za oko 150 kuna, dok osobi s dvoje djece za 400 kuna.

Što se tiče drugog dohotka, oko 800 milijuna kuna se sada uprihoduje od ove kategorije dohotka, a trenutno imamo četiri kategorije u smislu obračuna. Jedna kategorija plaća i zdravstveno i mirovinsko te porez i prirez u punom iznosu, dok postoje i autorski honorari gdje nemate obvezu plaćati ni zdravstveno ni mirovinsko, a na poreznu osnovicu imate umanjenje od 30 posto. I onda imate kategoriju koji imaju sve to isto samo za 55 posto umanjenje porezne osnovice. Rezultat svega je da ona prva kategorija na 100 kuna neto dohotka plati dodatnih dadžbina u iznosu od 99,65 kuna, dok ova zadnja kategorija ne plati ni 20 kuna. Evidentno je da postoji velika nepravednost u smislu obračuna tog drugog dohotka. Ključna promjena je da ukidamo izuzeće od naplate mirovinskog i zdravstvenog doprinosa, što znači da svi ostvaritelji drugog dohotka po novom imaju obvezu plaćanja mirovinskog i zdravstvenog doprinosa. Međutim, predložili smo nešto stimulativniji model prema kojem se ta obveza umanjuje na pola.

Dohodak od nesamostalnog i samostalnog rada te drugi dohodak se zbrajaju i podliježu godišnjem obračunu. U postojećem sustavu, gledajući na godišnjoj razini ostvarenog dohotka, stopa od 40 posto primjenjivala se na dohotke iznad 158.400 kuna. Prema našem prijedlogu, najviša stopa poreza na dohodak, ne više 40 posto, nego 36 posto, zahvaćat će dohotke na godišnjoj razini iznad 255.600 kuna, odnosno na mjesečnoj razini dohotke iznad 21.300 kuna, što, složit ćete se, za naše prilike i nije mali dohodak.”

Već ste nekoliko puta javno branili dizanje stope PDV-a za usluge u ugostiteljstvu. Možete li nam ponuditi konkretne kalkulacije za nekog ugostitelja?

“Umanjivanje dijela porezne obveze mnogi kod prvih kalkulacija zanemaruju pa govore da je to manje važno. No, zaista ne smijemo zanemariti ni porez na dobit, ni porez na dohodak koji se smanjuju, ali niti pad cijena ulaznih inputa. Imat ćemo pad cijene električne energije, i to ne samo kod kućanstava već kod svih, pa tako i ugostitelja. I oni plaćaju odvoz smeća koji će im ubuduće biti jeftiniji. Kad govorimo o, recimo, restoranima, moram primijetiti da se još uvijek premalo naglašava to što prvi put imamo situaciju u kojoj se stimulira poljoprivredne proizvođače nižom stopom PDV-a na repromaterijal u poljoprivrednoj proizvodnji. Ne smijemo zanemariti ni sljedeće dvije činjenice, a to su da će izmjenama poreza na dohodak doći do porasta raspoloživog dohotka. Predvidjeli smo mogućnost većeg priznavanja troškova za reprezentaciju u smislu porezno priznatih troškova s postojećih 30 na 50 posto. I jedno i drugo dovest će do dizanja potrošnje u ugostiteljskim objektima. Smještaj u turizmu, podsjetio bih, i dalje ostaje uz nižu stopu PDV-a.”

Cijeli intervju je ovdje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.