Andrew Dalgleish, veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Hrvatskoj, gostovao je u emisiji Točka na tjedan.
Jasno je, nakon predstavljanja nacrta u 12 točaka premijerke May, Brexit se nastavlja. Što na to kaže britanska diplomacija, kao trenutačna država članica EU-a, što točno očekujete od Hrvatske i hrvatske Vlade?
Otkad su se objavili rezultati referenduma o izlasku, govorimo o izlasku iz Europske unije. Glasovanje Doma komuna to je potvrdilo. Naravno, nacrt zakona treba odobriti i Gornji dom Parlamenta. Nema naznaka da bi se moglo dogoditi suprotno. Na putu smo onoga što je premijerka najavila, do kraja ožujka treba provesti članak 50. Lisabonskog ugovora. Partnerima unutar EU-a govorimo da će do toga doći. I u Hrvatskoj o tome razgovaramo s ministrima. Premijerkin govor i Bijela knjiga pružaju okvir očekivanja pregovora.
VEZANA VIJEST
Rekli ste da ste u kontaktu s hrvatskim vlastima. Naš premijer savjetovao je Velikoj Britaniji da ostane članica Europske unije. Smatrate li da imamo još područja zajedničke problematike? Mislite da bi Hrvatska trebala pregovarati s Velikom Britanijom?
Naravno da svaka država članica ima koristi od toga. Poštujemo stajalište svake države članice. No pregovori još nisu počeli. Čekamo da premijerka službeno objavi početak pregovora, tada će Ujedinjeno Kraljevstvo raspravljati sa svim državama članicama. U to nema sumnje. Vjerujem da će Hrvatska biti spremna. Želimo se uvjeriti da ćemo, po početku službenih pregovora, moći sve razraditi, i krenuti u pregovore punom brzinom.
Jedno od područja gdje dobro surađujemo jest sigurnost unutar NATO-a. Rekli ste da je sastanak naših ministara obrane bio uspješan. Sastali su se ministri Krstičević i Fallon. Poruka sastanka bila bi sljedeća: Velika Britanija i Hrvatska ostat će obvezne unutar NATO-ova okvira. S obzirom na sve činjenice, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, kakav angažman Velike Britanije možemo očekivati u odnosu na Hrvatsku?
Potpuno ste u pravu. Naš ministar obrane, Michael Fallon, opisao je veliko partnerstvo s Hrvatskom po pitanju obrane. Ministar obrane Krstičević, rekao je da je Ujedinjeno Kraljevstvo najvažniji saveznik na polju obrane. Naš je odnos veoma snažan, bez obzira na Brexit. Imali smo dobar odnos prije Brexita, imat ćemo i poslije njega. Unutar regije, moja premijerka smatra da je rad Ujedinjenog Kraljevstva na području Balkana i jugoistočne Europe jako važan. Želimo nastaviti s tim radom, bez obzira na Brexit. To podrazumijeva angažman kroz NATO, te bilateralni angažman, uz suradnju s ključnim europskim partnerima. To će se nastaviti i Brexit neće na to utjecati.
Uz hrvatsku potporu i angažman u posljednjih nekoliko godina, Velika Britanija i Njemačka djelovale su na području BiH-a. Što je sada s tom inicijativom? S obzirom na razvoj stanja u BiH i poruke hrvatskih političara, kakva bi bila vaša poruka?
Proces i dalje traje, očekivalo se da će biti dugačak. Britanskoj je Vladi i dalje prioritet napredak i stabilnost u toj regiji, posebno u Bosni i Hercegovini, to je od iznimne važnosti. Građani te države zaslužuju napredak i stabilnost. Tu poruku neprestano ponavljam hrvatskoj Vladi. Tu se slažemo, prioritet nam je stabilnost te države.
Mislite li da britanska javnost prihvaća takvu proeuropsku poruku s obzirom na to da je vaša zemlja zapravo na izlasku iz EU-a?
Razumijem da takvu poruku nije jednostavno slijediti. Zašto bismo podržavali članstvo kluba koji upravo napuštamo? Činjenica je da nemamo problem s Europskom unijom kao entitetom. Premijerka je bila veoma jasna, želimo snažnu i uspješnu Europsku uniju. To je u interesu svih europskih zemalja. Problematično je samo naše članstvo, Britanci više ne žele biti članovi. Time se ne komentira vrijednost Europske unije. Ne utječe na vrijednost koju EU donosi regijama, uključujući zemlje poput Bosne i Hercegovine i Srbije. Njih i dalje potičemo da postanu države članice. Sigurnost i stabilnost temeljna su politika s obzirom na ove, rekla bih, tektonske promjene na svjetskoj razini.
Velika Britanija obvezala se NATO-u. Tako je premijerka May rekla predsjedniku Trumpu…
Tako je. Pri posjetu u Washingtonu.
Što mislite o Inicijativi triju mora hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović? Predstavljena je kao nešto što bi trebalo unaprijediti gospodarstvo, ali tu ipak Amerika ima svoje interese, da ne spominjem granicu prema Rusiji.
Ta je inicijativa prilično zanimljiva. Ujedinjeno Kraljevstvo nije izravno uključeno, ne pripadamo tom geografskom području, ali svejedno pridajemo tome pažnju. Smatramo da ta incijativa pruža jedan drukčiji pogled na problem. Pratimo Inicijativu triju mora upravo zbog sigurnosnih razloga. Recimo, važna nam je energetska sigurnost. To područje treba još temeljito istražiti. Smatrat ću slučajnošću ako se neke granice budu preklapale. Inicijativa je zanimljiva jer izlazi iz paradigmatskih okvira, pristupa problemu nestabilnosti regije na jedan drukčiji način. Mislim da joj zbog toga treba posvetiti pažnju.
Spomenuli ste energente. Čuli smo da SAD ima namjeru ulagati u te dijelove svijeta. Što Britanci misle o tome? Kad govorimo o ulaganjima i trgovini, hoće li se obnoviti stare veze s Hrvatskom ili možda osnovati neke nove?
Jedan od prioriteta svakako je poboljšati naše trgovinske odnose. Trenutačno ne stojimo baš najbolje, članstvo u Europskoj uniji tu nam nije pomoglo. Možda u budućnosti postoje prilike i za to. Što se tiče ulaganja u Hrvatsku ili Hrvatske u Ujedinjeno Kraljevstvo, otvoreni smo prema tim idejama. Posebno nas zanima energetski sektor, posebno me zanima odobalna energetika. Britanski stručnjaci imaju iskustva, ne samo po pitanju energetskih izvora, imamo dobra uporišta u razvijanju gospodarstva. Još se mnogo toga može učiniti po tom pitanju.
Tijekom referenduma u Velikoj Britaniji, pitanje imigranata bilo je među najvažnijima. Povezano je sa sigurnošću i stabilnošću, te nacionalnim interesima. Što se tiče pregovora s Europskom unijom, glavni problem jest sloboda kretanja. Je li se premijerka May očitovala o britanskom stajalištu?
Bijela je knjiga tu prilično jasna. Britanci su tako glasovali jer žele vratiti kontrolu svojoj zemlji, žele kontrolu nad donošenjem zakona i kontrolu naših granica. Kako je premijera May rekla, to se može učiniti samo ako se vratimo na početak, moramo imati apsolutnu kontrolu nad svojom zemljom. To znači da ne možemo dopustiti slobodno kretanje radnika unutar EU-a, moramo napustiti jedinstveno tržište. Države članice tu su vrlo jasne. Ne možete birati onaj dio jedinstvenog tržišta koji vam se sviđa.
Mi ćemo napustiti jedinstveno tržište, to je sigurno.Tada ćemo pregovarati o našem odnosu s jedinstvenim tržištem.Ali kontrola naših granica i imigranata ostaje nam važna, ne samo važna, to nam je iznimno bitno. U Bijeloj knjizi premijerka govori o neovisnosti gospodarstva Ujedinjenog Kraljevstva u odnosu na imigrante. Svakako ne odbijamo prihvaćanje imigranata. Nipošto. Ali želimo biti u položaju gdje iskreno možemo reći svojim građanima da možemo kontrolirati tko nam ulazi u zemlju.
Velika Britanija jedan je od pokretača pomoći razvoja u svijetu.
Tako je.
Očekuju li se kakvi potezi u tom smjeru s obzirom na moguće programe nakon završetka rata na Srednjem istoku ili u Africi?
Europska unija planira velika ulaganja u sjevernu Afriku.
Kakve obveze možemo očekivati od Velike Britanije u tom pogledu?
Možete očekivati trajnu obvezu.
To je dio odgovornosti koju imate kao svjetski važan igrač.
Trajni smo član Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, član smo NATO-a koji plaća 2 posto BDP-a za obranu. Također podmirujemo obveze plaćanja 0,7 posto BDP-a kao podršku prekomorskog razvoja. To će se nastaviti, premijerka je tu bila jasna. Što se tiče raspodjele novca, teško mi je o tome govoriti. Ali novac će se naći i za to. Što se tiče unutarnjih problema, imali smo situaciju s granicom Sjeverne Irske i Republike Irske. Škotska je također održala referendum.
Kakve unutarnje smetnje možemo očekivati nakon Brexita?
Ne očekujem smetnje kao takve. Premijerka se već obvezala, a Bijela knjiga je to obrazložila, osnovat će se Odbor kojim će predsjedati premijerka. Ona želi potvrditi snagu saveza u Ujedinjenom Kraljevstvu.To je važan dio tog procesa. Jedan od elemenata koji je toliko važan da ima zaseban položaj, svakako je granica između Sjeverne Irske i Republike Irske. To je prepoznato i u europskim sporazumima. Protokol 22. govori o važnosti tog dogovora.To ćemo pitanje riješiti po izlasku iz EU-a.
Vjerujem da svatko želi da se taj dogovor postigne.
Spomenuli smo sastanak u Washingtonu, tu transatlantsku poveznicu. I SAD i Velika Britanija iskazuju interes za suradnjom. Što je za vas tada bila glavna poruka premijerke May?
Glavna je poruka ta da se radi o posebnom odnosu. Naše zemlje imaju jedinstven odnos kao svjetski igrači koji moraju surađivati, mi to i činimo. May je istaknula da smo spremni surađivati s SAD-om. Prenijela je predsjedniku pozivnicu Njezina Veličanstva.
Pozvala ga je kod sebe? Njezino je Veličanstvo uputilo poziv.
Dalje će se to još organizirati. Kao i u svakom dobrom i posebnom odnosu, ukazala se prilika da se povede iskren razgovor, koji druga strana ne mora pozdraviti. May jasno je istaknula važnost snažne Europske unije. Ujedinjeno Kraljevstvo vjeruje u snažnu Europsku uniju. Također je govorila o važnosti NATO-a kao središta sigurnosti svijeta. Mi smo se u potpunosti obvezali NATO-u i isto očekujemo od SAD-a. Donald Trump se s tim složio. Također je potvrdila, a Ujedinjeno se Kraljevstvo s tim slaže, da svatko mora dati svoj obol da bi NATO funkcionirao. U Cardiffu smo se već o tome dogovorili. Iskrena razmjena stajališta nužan je dio posebnog odnosa. Tako je bilo i u Washingtonu.
Koliko pažnje Ujedinjeno Kraljevstvo posvećuje, kako neki kažu, trima ključnim izborima ove godine? U Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj?
Susjedi smo i prijatelji, važno nam je što se tamo događa. Ali to su demokratski izbori, ljudi koji tamo žive odlučuju o svojoj sudbini. Naravno da pratimo razvoj događaja, ali i poštujemo demokratske procese suverenih naroda.
Uz milijune analiza o tome što će se dogoditi britanskom gospodarstvu, a članak 50. još nije ni pokrenut, jedna briselska analiza pokazuje da će londonske banke morati premjestiti 1,6 trilijuna funti sredstava na kontinent nakon izlaska iz EU-a.
Uza sve što smo spomenuli, i to je veoma važno pitanje.
Znamo da Velika Britanija ima veliku diplomaciju i upravu. Kako ćete raditi na tome? Bili ste jedan od čelnih ljudi Ministarstva vanjskih poslova. Kako se tako velika država priprema za takav izvanredan događaj?
Mislim da će to biti najveći pregovori koje je Vlada ikada vodila. Ne podcjenjujemo taj izazov, zato je premijerka osnovala novo ministarstvo za izlazak iz EU-a. Tu je postavila ljude koji imaju široko iskustvo u poslovima EU-a, a postoji i zaseban odjel za međunarodnu trgovinu. Takve će pregovore voditi vrsni stručnjaci. U srce tih priprema za izlazak i pregovora stavila je najbolje ljude, na stotine njih vodit će te opsežne pregovore.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
