Zašto se EU želi ubrzano proširiti na Zapadni Balkan?

Albanija, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo nalaze se u različitim fazama pristupnog procesa. Iako se proširenje često predstavlja kao projekt europskog jedinstva, danas ga sve više pokreću sigurnosni i gospodarski interesi.

Gotovo dva desetljeća relativnog mira držala su pitanje proširenja u drugom planu, no ruska invazija na Ukrajinu promijenila je geopolitičku sliku Europe. Za Bruxelles je uključivanjeZapadnog Balkana postalo pitanje sigurnosti i stabilnosti na vlastitim granicama.

Regija vrijedna desetke milijardi eura

Osim sigurnosti, važnu ulogu igra i gospodarstvo. Europska unija već je najveći trgovinski partner i investitor u regiji. Samo prošle godine ukupna robna razmjena između EU-a i zemalja Zapadnog Balkana premašila je 87 milijardi eura.

Riječ je o intenzivnoj trgovini strojevima, kemijskim proizvodima, metalima i drugim industrijskim robama, pri čemu EU ostvaruje značajan trgovinski suficit jer izvozi znatno više nego što uvozi.

Borba za utjecaj s Rusijom, Kinom i SAD-om

Bruxelles istodobno nastoji spriječiti jačanje utjecaja drugih globalnih sila u regiji. Rusija, Kina i Sjedinjene Američke Države aktivno se natječu za politički i gospodarski utjecaj na Zapadnom Balkanu, piše Euronews.

Najvidljiviji primjer je Srbija, koja i dalje odbija uskladiti svoju vanjsku politiku sa sankcijama EU-a protiv Rusije.

Europski dužnosnici upozoravaju da bi ostavljanje političkog vakuuma na prostoru okruženom državama članicama EU-a omogućilo drugim silama dodatno jačanje prisutnosti u europskom susjedstvu.

Strah od blokada unutar EU-a

S druge strane, pojedine članice strahuju da bi novo proširenje moglo dodatno usporiti donošenje odluka unutar Unije.

Zbog toga su Albanija i Srbija predložile model postupne integracije, prema kojem bi privremeno odustale od prava veta kako bi ubrzale pristupanje i smanjile bojazan postojećih članica od institucionalnih blokada.

Od idealizma do geopolitičkog interesa

Dok predsjednik Europskog vijeća António Costa obilazi zemlje regije, sve je jasnije da današnja politika proširenja nije vođena samo idejom europskog zajedništva.

Za Bruxelles je riječ o strateškoj procjeni kojom želi osigurati stabilnost svojih granica, ograničiti utjecaj Moskve i Pekinga te zadržati politički i gospodarski utjecaj u regiji koja je potpuno okružena državama Europske unije.

U europskim institucijama sve češće prevladava stav da je uključivanje Zapadnog Balkana manje pitanje idealizma, a više pitanje geopolitičke nužnosti.