Most: Nema više Projekta Slavonija

Vijesti 24. sij 201912:35 > 12:42
N1

Most nezavisnih lista poručio je u četvrtak kako više nema projekta Slavonija te kako novi prijedlog prostornih jedinica za statistiku 2. razine (NUTS2) pokazuje da postojanje ovakvih županija ograničava korištenje EU fondova.

“U novom proračunskom razdoblju više nema projekta Slavonija. Ova vlada je jasno pokazala da broj stanovnika pet slavonskih županija ne može održati na onoj razini da to može braniti pred Europskom komisijom, a sve što se govorilo, da će pet slavonskih županija imati poseban operativni program iz kojeg će vući sredstva za svoj razvoj, više nije stav Vlade”, rekao je mostovac Tomislav Panenić na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru.

Vjerojatno, kazao je, da će sada biti Projekt Slavonija plus Projekt Sisak, plus Projekt Karlovačka županija.

“Do sada je bila jasna komunikacija kako će pet slavonskih županija imati vlastiti operativni program, no sada dolazi do širenja i više nije 800 tisuća stanovnika i poduzetnika nego 1.160.000 onih koji će koristiti sredstva kroz taj operativni program”, rekao je Panenić.

Vlada je na svojoj sjednici u srijedu pokrenula postupak izmjene prostornih jedinica za statistiku 2. razine (NUTS 2) odnosno novu podjelu Hrvatske na četiri statističke neadministrativne jedinice. Osnovnog kriterij je broj stanovnika, za 2. razinu najmanje 800 tisuća a najviše 3 milijuna. U statističku regiju Panonska Hrvatska ulazi pet slavonskih i još tri županije – Karlovačka, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska. 

VEZANA VIJEST

Panenić je podsjetio da su ministar Tomislav Tolušić i ministrica Gabrijela Žalac cijelo vrijeme promovirali Projekt Slavonija, potpisan je i ugovor sa Svjetskom bankom kojim se ide na izradu strateških odrednica za razvoj tog područja. „Na kraju, operativni program koji bi trebao biti financijska potpora nije sukladan onome što je Vlada komunicirala još od kraja 2016.”, zamjerio je Panenić.

Mostova Sonja Čikotić poručila je kako su se županije pokazale kao ograničavajući faktor u slaganju najbolje opcije za Hrvatsku kako bi iskoristila što više novca iz EU fondova i imala ravnomjeran regionalni razvoj.

“Županije nisu ostvarile povjerene im zadaće. Svjedočimo nejednakom obrazovnom i zdravstvenom sustavu, pitanju gospodarenja otpadom. Imamo županije koje Ministarstvo zapravo mora slagati jednu s drugom. Oni ne mogu cijepati županije kako bi osigurali najbolje statističke regije”, navela je Čikotić.

Most je, rekla je, ostavio u Ministarstvu uprave plan razvoja javne uprave, a jedan od projekata odnosi se na novi teritorijalni preustroj.

“Ministrica je jučer na Odboru za regionalni razvoj kazala kako ova vlada ima namjeru samo jačanje županija, a da novi teritorijalni ustroj ne razmatraju. Znači ograničavajući faktor su županije i nemamo slobodu kreiranja regija onako kako bi bilo najpovoljnije za regionalni razvoj”, rekla je.

BDP, podsjetila je, raste jako malo.

“2,6 posto u projekcijama, a rapidno raste BDP po glavi stanovnika. To je zato što se ljudi iseljavaju. Godišnje od 16 do 18 tisuća imamo negativni prirast, a oko 50 tisuća ljudi iseli”, upozorila je Čikotić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram