Država uzima novac humanitarcima koji kupuju skupe uređaje i daju ih bolnicama

Vijesti 04. tra 201907:04 > 07:10
Pixabay (ilustracija)

Kad god se pokreće humanitarna akcija za bolesnu djecu, građani odmah reagiraju i uplaćuju donacije, što smo imali prilike vidjeti i u slučaju Mile Rončević.

No ono što većina velikodušnih donatora ne zna je da država naplaćuje PDV kad humanitarne udruge kupuju skupe medicinske uređaje i ostale stvari za državne bolnice. Iako se donacije daju u državni zdravstveni sustav, država se ne odriče poreza.

Ljiljana Vuletić, predsjednica udruge roditelja djece oboljele od malignih bolesti “Ljubav na djelu”, smatra da bi se banke trebale odricati naknada kad netko uplaćuje donacije za bolesnu djecu, no progovorila je o još jednoj nevjerojatnoj činjenici – država, naime, naplaćuje PDV na medicinske uređaje koji su kupljeni novcem iz donacija za potrebe bolnica i liječenje kako djece, tako i odraslih.

Kupili uređaj za gotovo pola milijuna kuna i donirali ga bolnici, a država im uzela gotovo 100,000 kuna

PROČITAJTE JOŠ

“Mi smo nedavno nabavili neurokirurški uređaj za Rebro. Razne tvrtke su donirale našoj udruzi novac za kupnju intraoperativnog ultrazvuka za neurokirurgiju koji je koštao 495.000 kuna. PDV za taj uređaj nas je stajao 99.000 kuna. Uz to smo kupili i držač za neurokirurške operacije za bebe i djecu koji je koštao 133.000, a PDV je iznosio 26.000 kuna. Dakle, ta donacija je išla natrag u bolnički sustav, dali smo je državi. I onda smo još dodatno morali dati državi novac za porez. Nama bi bilo od velike važnosti da smo oslobođeni PDV-a u tim slučajevima jer bismo za cijenu poreza mogli puno više toga donirati i priskrbiti našim pacijentima. 25 posto je veliki iznos i država bi ga se trebala odreći, kao i banke novca za naknadu, a sve u korist oboljele djece”, rekla je za Index Ljiljana Vuletić.

Predsjednica udruge Dajmo im šansu, Marijana Pavlović, za Index je rekla da je najveći problem kad im pristižu donacije iz inozemstva jer banke, kaže, tad naplaćuju udruzi 50 kuna naknade za svaku inozemnu donaciju jer su proknjižile uplatu.

“Kad nam netko, recimo, plati pet eura, onda smo mi u minusu jer razlika nama ide kao minus. Mi na kraju moramo još platiti oko 15 kuna. U ovako malim udrugama kao što je naša, svaka kuna nam znači jer ne raspolažemo velikim sredstvima. Zapravo, doslovce se borimo za svaku kunu i još nam i to uzimaju, kao i prevelike naknade za vođenje računa, ali, naravno, to nikog nije briga i samo u izdvojenim slučajevima se prave iznimke”, rekla je Mirjana Pavlović za Index.