Sociologinja Helena Popović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu za N1 je govorila o radikalizaciji u društvu, sad i u svjetlu najnovijih terorističkih napada u Francuskoj.
Rekla je da je normalno da nas vijesti i prizori poput takvih napada i ubojstava šokiraju, ali je dodala:
VEZANE VIJESTI
“Treba ostati priseban i treba isticati da to nije djelo nekakve islamske zajednice ili šireg korpusa.”
Voditelj je postavio pitanje ulogu društvenih mreža u radikalizaciji.
“Naravno da možemo problematizirati ulogu interneta i društvenih mreža u svemu tome, jer one djelomično pridonose radikalizaciji. Iako, u kontekstu sociologije nismo skloni pripisivati uzrok određenog problema samo jednom faktoru”, kazala je.
“Možemo govoriti o problemu ‘eho komora’, one na neki način zadržavaju i bombardiraju osobu određenim tipom informacija, tipičnima za mrežu u koju je čovjek uključen. Ja bih raspravu proširila i na tradicionalne masovne medije jer mi se čini da ta pažnja koja se posvećuje nekakvim ekscesnim stavovima ili radikalnim drtuštvenim akterima, ne datira samo od širenja interneta i društvenih mreža, nego od 80-ih godina i komercijalizacije, profitne logike medija. U tom kontekstu se uvijek traži nekakav eksces, nekakvu iščašenu perspektivu, situacije i aktere koji su dio margine ako razmišljamo o društvu u širem kontekstu, o široj populaciji”, objasnila je.
#related-news_0
Popović je dodala i na kome je odgovornost:
“Problem profitne logike djelovanja medija nešto je u što je uključena i država, ali i same korporacije koje ništa ne čine da bi spriječile tu logiku konstrukcije vijesti, koja jest problematična.”
Kao problem kod društvenih mreža, u dijelu u kojem se preko njih društvo radikalizira, Popović je kazala da je teško locirati što je izvor širenja lažnih informacija:
“Društvene mreže su samo dio problema. Riječ je o određenoj platformi, ali mi ljudi je koristimo”, dodala je.
“Ne treba zanemariti činjenicu da se na društvenim mrežama kao platformama dopušta radikalni diskurs, opet u ime profitne logike koja je u interesu velikih korporacija kao što su Facebook, Google, Instagram”, kazala je Popović.
Paralelu između napada na Markovom trgu i najnovijih napada u Parizu nije sklona tek tako povlačiti:
#related-news_0
“Možda je Markov trg malo prenaglašeno gurnut u smjeru terorističkog napada, iako ne treba umanjivati problem radikalizacije diskursa u Hrvatskoj i otvorenog podupiranja fašizma i fašističkih ideja koja je prisutna još od 1990-ih.”
Popović je objasnila i zanimljiv rezultat istraživanja o medijima u vrijeme pandemije covida-19:
“Povećala se, prema istraživanjima, gledanost tradicionalnih masovnih medija, pogotovo od početka koronakrize. To ukazuje na potrebu ljudi da mogu pratiti određeni tip informativnog sadržaja od strane aktera u koje imaju donekle povjerenje. Jer na društvenim mrežama kolaju svakakve informacije. Prema tome, tradicionalni masovni mediji su itekako relevantni.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
