Baketa: Politički milje se nije držao mjera, teško je to očekivati od maturanata

Vijesti 26. svi 202110:06 > 11:04
Izvor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja gostovao je u Novom danu te je komentirao norijadu i političke stavove mladih.

“Što se tiče norijade, treba to staviti u kontekst, ali možemo povezati s našim istraživanjima. Zadnjih godinu dana smo vidjetli sa se dio političkog miljea nije držao mjera, pa je teško to očekivati od mladih koji su na prekretnici. S druge strane mladi imaju nisko povjerenje u političke insitucije i po istraživanjima što je manje povjerenje u one koji donose odluke, to će se građani pa i mladi manje držati mjera u trenutcima krize”, rekao je na početku.

“Njihovo zanimanje za politiku, njihova politička paticipacija je organičena. Velika većina njih nije sudjelovala ni u kakvoj vrsti prosvjeda, a najviše su sudjelovali u humanitarnim akcijama koje su njima najdostupnije. Vidjeli smo da taj spektar mladih izlaze na izbore otprilike u istoj mjeri kao i ostatak populacije, što i nije previše.

Što se tiče nekih znanja, pokazuju neku srednju razinu, na nešto manje od 50% pitanja odgovaraju točno, ali to ne znači da će izaći na izbore. Pitanje je kako će donijeti odluke”, kaže.

VEZANE VIJESTI

“Postoji diskrepancija znanja između učenika različitih programa”

Što se tiče znanja o politici govori:

“Oni su ispitivani tako da su im ponuđena 4 odgovora, oni su morali izabrati jedan. Manje od 60% njih zna što je Ustav, manje od 50% zna tko može mijenjati Ustav. Neke stvari znaju na teorijskoj razini, ali ne znaju to primjeniti. Primjerice znaju što su udruge civilnog društva, ali kada im date nekoliko organizacja, ne znaju prepoznati koja je.

Postoji diskrepancija znanja između učenika različitih programa. Gimnazijaci pokazuju najveće znanje, zatim učenici četverogodišnjih programa i onda oni trogodišnjih. To nije ništa čudno jer oni ne dobivaju jednaku priliku da izađu kao pripravni i punopravni građani, njih se prije svega ući zanat”.

Rekao je i kako se često smatra da moraju znati nešto o visokoj politici, dok je zapravo puno bitnije da znaju kako funkcionira ona lokalna kako bi znali kako funkcionirati u svojoj uskoj sredini.

N1

Smanjuje se broj onih koji ne smatraju da je NDH fašistička tvorevina

“Što se tiče stvari, pogotovo vezanih za to smatraju li NDH fašističkom tvorevinom, u odnosu na generaciju koja je odgovarala 2015./2016. i 2010. vidi se da opada udio učenika koji ne smatraju NDH fašističkom tvorevinom.

Neko naše tumačenje je da različite informacije koje dolaze iz javnog prostora, zasigurno i unutar obitelji unose dilemu kod mladih jer ne znaju koje su informacije validne i oko takvih pitanja se najviše svrstavaju kao neodlučni. To je jedan odgovor, a drugi je da ih teme vezane da 2. svjetski rat ne zanima i da ih pustimo da žive u sadašnjosti”, objašnjava.

Dodao je i kako se mladi najviše informiraju putem društvenim mreža i portala, a istovremeno tim izvorima najmanje vjeruju.

“Taj njihov način informiranja funkcionira tako da su u jednom mjehuru ili komori jeke gdje odabiru samo uzak krug ljud s kojima komuniciraju i s kojima često imaju slično mišljenje. Informiraju se i iz stranih izvora što doprinosi raznolikosti, no znajući kakve su sve informacije dostupne jasno je je da i dio lažnih vijesti dolazi do njih. Iskazuju da nije dovoljno zastupljenja medijska pismenost koja bi im trebala pomoći u tome”.

Istaknuo je kako učenici trogodišnjih strukovnih škola stavovma i zanjima odstupaju od ostalih programa

“Tu se zapravo vidi da obrazovni sustav ne pruža jednaku priliku svima da dobivaju takve sadžaje. Oni u gimazijama dobivaju više i mogu donositi informirane odluke”, objašnjava.

“Da sam dio DP-a iskoristio bi prekid presice na najbolji mogući način”

Komentirao je i maturante koji su prekinuli presicu Domovinskog pokreta u utorak:

“To je zanimljiv događaj jučer i na prvu kada sam vidio naslove sam pomislio da prosvjeduju protiv kandidata, međutim kada sam čuo da pjevaju njegove pjesme iskoristio bih to na najbolji mogući način da sam dio Domovinskog pokreta”.

“Mi nismo ispitivali podržavaju li neku određenu stranku. Ispitivali smo njihove vrijednosti i njih se može usporediti s vrijednostima neke političke opcje.  Zalažu se za veću rodnu ravnospravnost, ne smatraju da trebaju postojati autoritativni vođe, veće je prihvaćanje osoba hommoseksualne orijentacije, što se tiče usvajanja djece od strane  istospolnih parova tu je jasna polarizacija, obacuju nacionalnu isključivost.

Kada se to pogleda vidi se da tu postoji pool ljudi koji je oko 20 posto onih koji podržavaju konzervativne stavove, a ostali ili su neodlučni ili podržavaju drugu stranu. Postoji vidljiva tendencija u nekim demokratičnijim političkim stavovima i vrijednostima koje iskazuje ova generacija u odnosu na onu 2015.”, zaključio je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar