Gošća emisije Klimatska budućnost urednice Tee Blažević bila je Ivana Čavlina Tomašević, meteorologinja Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Meteorologinji je katastrofalan splitski požar 2017. godine poslužio kao tema za doktorat, riječ je o doktoratu na dva Sveučilišta.

“Tako je, ja sam doktorski student Cotutelle, dvojnog doktorata. Radi se na dva Sveučilišta, u Zagrebu i Sydneyu. Tamo sam tijekom svoga istraživanja provela jednu godinu.”

Riječ je o prvom takvom doktoratu na prostoru Hrvatske.

“Ja sam u svojem istraživanju analizirala dva požara, jedan australski i jedan hrvatski. Za hrvatsku situaciju s požarom izabrali smo upravo splitski požar iz 2017.godine. Važno je reći da je meteorološkoj analizi trebala prethoditi rekonstrukcija takvog požara u suradnji s vatrogascima, nakon čega smo mogli dobiti odgovore o ponašanju požara koje je bilo karakteristično u tom slučaju, i povezati ponašanje požara s atmosferskim uvjetima u tom trenutku. Kombinacija rekonstrukcije i meteorološke analize dala je jasniju sliku dinamike velikih požara, u ovom slučaju splitskog požara iz 2017.godine.” rekla je Čavlina Tomašević.

Meteorologinja je potvrdila suradnju s vatrogascima. “Ovoga puta zahvaljujem se zapovjedniku Kovačeviću i djelatnicima JVP Split. Rekonstrukcija je napravljena od preko 5000 korespodencija između vatrogasaca i vatrogasaca i građana, snimaka sa vatrogasnih nadzornih kamera. Također, napravljeni su intervjui s vatrogascima i pilotima kanadera koji su sudjelovali u ovoj intervenciji.”

Analiza splitskog požara dala je vrijedne rezultate, saznali smo gdje je požar u kojem je trenutku bio. “Dobili smo kartu ukupne spaljene površine koju smo zatim podijelili na 4 segmenta progresije požara u prvih 30 sati. Ovo je vjerojatno i prva detaljna karta jednog požara iz Hrvatske. Uz pomoć ovakve detaljne rekonstrukcije bili smo u mogućnosti po određenim satima odnosno razdobljima uspoređivati meterološke prilike i ponašanje požara. Rekonstrukcijom smo dobili jasniju sliku o tome kada je požar bio nošen vjetrom ili kada je on bio mozaičnog tipa, kada je prelazio u krošnje drveća ili uzrokovao dodatna zapaljenja, tzv. spotting. Odredilo se i kada i gdje kanaderi nisu mogli letjeti zbog jake turbulencije u donjim slojevima atmosferi.” izjavila je meteorologinja.

Čavlina Tomašević komentirala je i neke ekstremne pojave tijekom splitskog požara, ali i opasne prilike u jednom trenutku iznad Strožanca.

“Da, ono što je vrlo zanimljivo je da je tijekom splitskog požara uočeno i nekoliko kratkotrajnih požarnih pijavica na sjevernom dijelu grada. Spuštanje požara s brda Perun prema obali se dogodilo u noći s 17. na 18. srpnja 2017. Ova rekonstrukcija bila je moguća zahvaljujući dobro dokumentiranim fotografijama požarne fronte. Ovim putem se zahvaljujem gospodinu Zvonimiru Barišinu jer su njegove profesionalne fotografije koje je ustupio u svrhu mog istraživanja puno pomogle.

Može se vidjeti da je samo 13 minuta trebalo požaru da se spusti do kuća. Procjena je da je požar ovdje imao brzinu od 33 m u min. Inače, na ovom području prema jednom svjedoku šiška je prebacila s brda iznad Strožanca 800 m dalje od glavne fronte. Rekonstrukcija je na jednom dijelu pokazala da je požar prešao 6.5 km u manje od 6 h.”

Nakon takvog požara, postavlja se pitanje što ga je učinilo toliko ekstremnim, koji je to okidač za njegovu ekstremnost.

“Mjeseci prije nastanka požara su bili ekstremno suhi i topliji od prosjeka, što je naravno uzrokovalo osušivanje gorivog materijala na području cijele zemlje, a najekstremnije prilike bile su u Dalmaciji. Zanimljivo je da je indeks opasnosti od požara koji se računa iz meteoroloških podataka na postaji Split-Marjan bio najveći te godine upravo na dan izbijanja požara.

Što se tiče vremenske slike tih dana, nju je obilježila bura koja je imala jake udare, u kombinaciji s kompleksnom topografijom ovog područja i dostupnost suhog gorivog materijala. Ovaj primjer nam pokazuje koliko je teško prognozirati ponašanje požara uzduž cijele naše obale. U zadnjih deset godina pojavili su se atmosferski modeli koji uzimaju u obzir i visoku rezoluciju topografije i vegetacije i prognoziraju ponašanje požara. Mi smo u ovom istraživanju dobili takve preliminarne simulacije jednog hrvatskog požara. Nadam se da ćemo u budućnosti u operativne svrhe moći koristiti ovakav jedan model.”

Meteorologinja je komentirala i požara u Australiji gdje je boravila godinu dana.

“Treba reći da se u drugim zemljama događaju još katastrofalnije vatrene stihije. Primjerice u australskom slučaju koji sam također analizirala požar je u jednom trenutku prebacio frontu preko 2 km morske površine na susjedni poluotok i ljudi su slučaju tog požara živote spašavali u moru. Sreća je da u ovom splitskom požaru nitko nije stradao direktno od požara i da je požar zaustavljen oko kuća. U drugim zemljama požari su u proteklim godinama spaljivali sve što im je na putu i zaustavljalo bi ih samo more.”

Stanje u Hrvatskoj u posljednim desetljećima po pitanju opasnosti od požara meteorologinja je ocijenila ovako:

“Jedan od produkata kanadskog modela za procjenu indeksa meteorološke opasnosti od šumskih požara, koji se u DHMZ primijenjuje već 41 godinu, je sezonska žestina. Kada je sezonska žestina veća od 7, tada postoje povoljni vremenski uvjeti za nastanak velikih požara raslinja. Na kartama sezonske žestine vidimo da je najugroženije područje od požara Dalmacija. A usporedbom SSR iz klimatskog razdoblja 1961-1990 i 1991-2020 vidimo da se ta opasnost proširila na unutrašnjost i sjeverni dio Dalmacije. U novom razdoblju vidimo veću opasnost i na sjevernom Jadranu te u Lici. A posebno još treba istaknuti da se sve veća opasnost od požara raslinja pokazuje i u Slavoniji. Upravo je Slavonija ove požarne sezone imala puno problema s požarima na poljoprivrednim kulturama.”

Klimatske projekcije već su ukazale, barem za neka područja, na povećan rizik od šumskih požara u sve toplijoj klimi.

“Prema izvješću Međunarodnog panela za klimatske promjene one već utječu te će i dalje utjecati na požarni režim. Posljednjih desetljeća je potvrđena korelacija između porasta temperature zraka, dugih sušnih razdoblja i atmosferskih uvjeta pogodnih za šumske požare. Većina studija se slaže da će doći do promjena u požarnom režimu, odnosno da će doći do povećanja broja požara, veći broj ekstremnih događaja” izjavila je Čavlina Tomašević.

O tome hoćemo li se u budućnosti morati nositi s tzv.megapožarima, meteorologinja je rekla sljedeće

“Iako posebno samo za teritorij Hrvatske nemamo klimatskih projekcija rizika od požara, neke Europske studije su za naše područje pronašle povećanje opasnosti od požara, produljenje požarne sezone i povećanje broja ekstremnih događaja po sezoni do kraja 21. stoljeća.

Što se tiče pojma megapožara, to je relativno novi pojam, uveden u ovom stoljeću. U načelu su to požari koji su veći od 10000 ha, a s raznih aspekata se može neki požar definirati kao megapožar. Primjerice sa sociološkog aspekta i vatrogasnog aspekta to su požari koji utječu na veliki broj ljudi, uzrokuju velike ekonomske štete, zahtjevaju velike napore vatrogasaca te da u intervencijama sudjeluje veliki broj kopnenih i zračnih snaga. S meteorološkog stajališta, to su požari koji imaju intenzivnu interakciju s okolnom atmosferom. To znači da požari mijenjaju strujanje zraka u svojoj neposrednoj blizini, tako su veliki da mogu kreirati svoje vrijeme.”

Dosad su zabilježene požarne pijavice, tornada i oluje. Požarne oluje su sve češće u zadnjim desetljećima, mogu prouzrokovati udare groma i tako zapaljivati dodatne požare i desetke km ispred stvarne požarne fronte i to se već u svijetu događa.

Na temu klimatskog skepticizma i tvrdnji da je požara bilo i prije, meteorologinja je rekla:

“Požara je bilo i prije, požar je dio prirodnog ciklusa. Postoje zapisi o velikim požarima iz 19. stoljeća, s početka 20. stoljeća, no ono što je drukčije danas u odnosu na prije jest da unatoč razvoju vatrogastva i moderne opreme kakvu imamo u ovom stoljeću, mi i dalje imamo katastrofalne požare.”

Copernicus služba za nadzor atmosfere nedavno je objavila kako su požari diljem Europe uzrokovali najveće emisije u posljednjih 15 godina. Kao što klima utječe na požarni režim, tako i požari mogu utjecati na klimu, objasnila je Čavlina Tomašević.

“Ako veliki požari proizvode velike emisije, dim dolazi u više slojeva atmosfere, tamo se zadržava i utječe na temperaturu. Dim velikih požara može prijeći velike kilometre i dospjeti na najsjevernija i najjužnija područja. Ugljik se nataloži na ledenjacima i tu može doći do velikog otapanja leda, to je već zabilježeno u znanstvenoj literaturi.”

Zbog klimatskih promjena, dodala je meteorologinja, požari se javlja i na neobičnim mjestima.

“Sve su češći požari u arktičkom krugu i na području Himalaje. Posljednjih godina imali smo i požare u amazonskoj prašumi. Iako je to bilo čovjekov utjecaj, iznenadila je veličina tih požara, jer su oni nastavli unatoč tome što je izostala neka veća suša.

Meteorologinja je komentirala i izjavu premijera Plenkovića, nakon požara u Raslini, koji je istaknuo kako ne možemo utjecati na dinamiku klimatskih promjena i požara.

“Mi ne možemo utjecati da požara nema uopće, požari su bili tu i prije, bit će ih i dalje, no kao što australci znaju reći, business as usual neće biti rješenje za katastrofalne požare, trebamo ulagati u vatrogasnu opremu, to svakako, ali to ne može biti jedino rješenje. Katastrofe je moguće jedino spriječiti prevencijom.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.