Odluka Vlade da stimulira dobrovoljna spajanja jedinica lokalne samouprave mogla bi ostati mrtvo slovo na papiru, a dijelom čak i proizvesti negativne posljedice, poput novih uhljebljivanja, piše u ponedjeljak Večernji list.

Kako bi potaknula dobrovoljna spajanja, Vlada je odlučila to financijski stimulirati iz državnog proračuna, što su pozdravile i udruge gradova i općina. No iz analize, koju je objavio Ekonomski institut Zagreb, a potpisuje njihova znanstvena suradnica, bivša ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, dade se iščitati upozorenje kako bi ova odluka, zbog niza nedorečenosti i pitanja koja nisu rješavana godinama, mogla ostati mrtvo slovo na papiru, a dijelom čak i proizvesti negativne posljedice, poput novih ekonomski neutemeljenih zapošljavanja, jednom riječju uhljebljivanja.

Koliko je novca osigurano iz proračuna?

Za stvarno i funkcionalno spajanje ovogodišnji je proračun osigurao 100 milijuna kuna, a Vladina odluka predviđa da će Ministarstvo financija u roku od 60 dana objaviti javni poziv na temelju kojega bi oni koji se odluče spojiti trebali ostvariti pomoć iz proračuna.

Međutim, Jurlina Alibegović podsjeća da o spajanju pojedinih općina odlučuju općinska vijeća, i to na temelju prethodno pribavljenog mišljenja građana i Skupštine županije na čijem se teritoriju nalaze općine koje se namjeravaju spojiti. Upozorava kako od kraja rujna na lokalnim razinama počinje razdoblje planiranja proračuna za iduću godinu, zbog čega općine i gradovi neće imati dovoljno vremena da provedu savjetovanje sa svojim građanima, čak ni da uopće otvore javnu raspravu o spajanju s drugim jedinicama. Stoga upozorava da postoji velika vjerojatnost da će planiranih 100 milijuna kuna ostati netaknuti i da će se rebalansom preliti u financiranje nekih drugih potreba.

Što podrazumijeva funkcionalno spajanje?

Što se tiče funkcionalnog spajanja općina, koje podrazumijeva sklapanje sporazuma o zajedničkom obavljanju pojedinih poslova, podsjeća da se ono može provesti na dva načina – putem zajedničkog službenika ili putem čitavog zajedničkog upravnog odjela koji će obavljati poslove za obje općine. Općinama koje se na to odluče država će prvih godina financirati plaće i ostale troškove za najviše pet službenika.

“Može se očekivati da će općine/gradovi potencijalno zainteresirani za povezivanje osnivanjem zajedničkog upravnog odjela ili službe, zbog očekivanih financijskih pomoći, zaposliti upravo maksimalan broj službenika u zajedničkom upravnom odjelu ili službi, bez obzira na to ima li za to ekonomskih i drugih opravdanja”, upozorava Jurlina Alibegović, a prenosi novinarka Večernjeg lista Iva Boban Valečić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.