Ekstremne vrućine u Europi prijete opskrbi električnom energijom: Na popisu zemalja s velikim rastom potrošnje je i Hrvatska

Meteorolozi upozoravaju da bi temperature na Mediteranu ovoga tjedna mogle dosegnuti čak 43 °C, dok se zapadna Europa priprema za potencijalno rekordne vrućine.

Francuska je već više od polovice svojih 96 departmana stavila pod crveno upozorenje zbog opasnosti po život te građanima preporučila izbjegavanje izravnog izlaganja suncu i „maksimalan oprez“.

S druge strane La Manchea, britanski Met Office upozorava da bi temperature na jugu Engleske u idućim danima mogle doseći 38 °C. Očekuju se i „opasne“ tropske noći, tijekom kojih temperatura tijekom 24 sata ne pada ispod 20 °C.

Njemačka, Španjolska, Portugal i Švicarska također očekuju vrlo visoke temperature koje već počinju remetiti svakodnevni život.

Diljem Europe stotine škola zatvorene su ili skraćuju nastavu, dok su željezničke usluge u gradovima poput Pariza i Bruxellesa reducirane kako bi se smanjio rizik od kvarova. Pariški festival Fête de la Musique održan je tijekom vikenda, ali je vlada zabranila konzumaciju alkohola na javnim mjestima kako bi smanjila rizik od dehidracije.

No postoji još jedna žrtva ekstremnih vrućina o kojoj se rijetko govori – električna energija.

Kako ekstremne temperature utječu na elektroenergetsku mrežu?

Europa tijekom toplinskih valova redovito bilježi rast potrošnje električne energije zbog povećane potrebe za hlađenjem prostora. Klimatizacijski uređaji i ventilatori činili su oko sedam posto svjetske potrošnje električne energije 2022. godine.

„Svijet se peče na ekstremnim vrućinama, što povećava potražnju za rashlađivanjem“, upozorila je Međunarodna agencija za energiju (IEA) još 2023. godine.

„Rekordne temperature povećavaju potrebu za klimatizacijom i uzrokuju nagle skokove potrošnje električne energije, što može dovesti do začaranog kruga povećanih emisija stakleničkih plinova koje dodatno zagrijavaju planet.“

Tijekom ranoljetnog toplinskog vala 2025. Francuska je zabilježila večernji vrhunac potrošnje električne energije čak 25 posto iznad sezonskog prosjeka zbog potrebe za hlađenjem, iako je posjedovanje klima-uređaja u toj zemlji relativno nisko.

U kojim će zemljama potrošnja najviše porasti?

Portal za usporedbu cijena Compare the Market analizirao je 85 država koje čine oko 90 posto svjetske potrošnje električne energije kako bi utvrdio kako se potražnja mijenja tijekom mjeseci s ekstremnim temperaturama, piše Euronews.

Uspoređena je potrošnja tijekom deset posto najtoplijih mjeseci u svakoj zemlji s potrošnjom tijekom mjeseci s uobičajenim temperaturama.

Istraživanje je pokazalo da je Grčka na prvom mjestu u svijetu, s porastom potražnje za električnom energijom od 38,62 posto tijekom razdoblja ekstremnih vrućina. To predstavlja dodatnih 143,08 kWh po stanovniku mjesečno.

Na drugom mjestu nalazi se Crna Gora s rastom od 22,49 posto, slijede Turska (21,91 posto), Hrvatska (17,76 posto), Italija (14,22 posto) i Španjolska (8,86 posto).

Najduži nestanci struje u Europi

Kada ukupna potražnja za električnom energijom premaši raspoložive proizvodne kapacitete ili tehnička ograničenja mreže, može doći do pada frekvencije sustava i nestanka struje.

Koristeći podatke o prekidima opskrbe iz posljednjih pet godina, Compare the Market analizirao je prosječno trajanje nestanaka struje i procijenjene troškove za kućanstva.

Među analiziranim europskim državama Mađarska je zabilježila najduže prosječno trajanje prekida opskrbe – 2,92 sata godišnje. Slijede Slovenija s 2,16 sati i Grčka s 1,63 sata.

„Iako Italija bilježi kraće prosječno trajanje nestanaka struje od Grčke, zbog velikog broja kućanstava ima najveći procijenjeni godišnji trošak među analiziranim europskim zemljama“, navodi se u studiji.

„Procjenjuje se da nestanci struje talijanska kućanstva godišnje stoje oko 154,7 milijuna eura, dok su troškovi u Poljskoj oko 152,1 milijun eura.“

Te procjene temelje se na standardnoj metodologiji energetskih ekonomista za izračun troška nestanka struje, uključujući kvarenje hrane, gubitak grijanja ili hlađenja, prekid internetskih usluga i druge neugodnosti, a ne na lokalnim cijenama električne energije.

Mogu li obnovljivi izvori spasiti europsku mrežu?

Tijekom lipnja i srpnja prošle godine Europa je bila pogođena toplinskim valom s temperaturama do 40 °C, što je povećalo dnevnu potražnju za električnom energijom za čak 14 posto. Istodobno su zabilježeni i ispadi termoelektrana, što je dovelo do dvostrukog ili trostrukog rasta prosječnih dnevnih cijena električne energije.

Međutim, prema podacima energetskog think tanka Ember, rekordna proizvodnja solarne energije u Europskoj uniji pomogla je održati stabilnost sustava usprkos povećanoj potražnji.

„Tijekom vrhunca toplinskog vala solarne elektrane u Njemačkoj isporučivale su i do 50 GW električne energije, pokrivajući između 33 i 39 posto ukupne njemačke potrošnje“, navodi Ember.

„Njemačka raspolaže s 14 GW baterijskih sustava za pohranu energije i 10 GW reverzibilnih hidroelektrana, što je omogućilo pohranu dijela solarne energije za korištenje nakon zalaska sunca.“