FOTO / Sve više novih vrsta u Jadranu: Kada strani stanovnik postaje problem?

Prozirno tijelo morskog oraha na prvi pogled može podsjetiti na meduzu, no riječ je o rebrašu podrijetlom iz zapadnog Atlantika koji danas obitava i u Jadranu. Njegova pojava dio je šire promjene koju znanstvenici sve češće bilježe – u Jadranu se pojavljuju vrste koje ondje ranije nisu živjele.

Iz Instituta Ruđer Bošković objašnjavaju da su strane, odnosno alohtone vrste, organizmi koji su dospjeli izvan svojeg prirodnog područja rasprostranjenosti, najčešće uz pomoć čovjeka. U Jadran mogu stići, primjerice, balastnim vodama brodova ili pričvršćene za njihove trupove.

Sama prisutnost strane vrste, međutim, ne znači nužno i problem. Kako navode znanstvenici, svaka strana vrsta nije automatski invazivna. Problem nastaje kada se nova vrsta uspješno nastani, počne se širiti i pritom štetno utječe na autohtone organizme, ekosustave ili gospodarske aktivnosti.

"Invazivne vrste mogu biti konkurencija autohtonim jadranskim vrstama za hranu, stanište i druge resurse. Primjerice, ako troše isti izvor hrane, domaćim vrstama je ostaje manje, što je važno za vrste poput sitne plave ribe, resursa koji se koristi stoljećima", objašnjava dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen iz Centra za istraživanje mora u Rovinju, Instituta Ruđer Bošković.

Kada strana vrsta postaje problem?

Morski orah jedna je od ciljnih vrsta koje znanstvenici proučavaju u okviru projekta ALIENA. Hrani se zooplanktonom, sitnim životinjskim organizmima koji plutaju u moru i važna su karika hranidbenog lanca.

Zooplanktonom se hrane i ribe, pa vrlo velike populacije morskog oraha mogu povećati pritisak na iste izvore hrane o kojima ovise domaće vrste.

Zbog toga znanstvenicima nije dovoljno samo utvrditi da je neka strana vrsta stigla u Jadran. Važno je pratiti i gdje se pojavljuje, koliko je ima, širi li se te kojom se brzinom širi.

"Kada vrstu pronađemo na novoj lokaciji, dobivamo novu točku na karti njezina širenja. Ako se invazija počela na jugu Jadrana, možemo pratiti pomiče li se iz godine u godinu prema sjeveru. Kod vrsta koje stižu balastnim vodama obrazac može biti sasvim drugačiji jer se mogu pojaviti izravno u nekoj luci i ondje uspostaviti populaciju", kaže dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen.

Rano otkrivanje stranih vrsta pritom daje više vremena znanstvenicima, ali i nadležnim institucijama. Ako se pojavi vrsta za koju postojećim propisima nije predviđen način uklanjanja ili kontrole, potrebno je prilagoditi i pravila.

Od opažanja do sustava ranog upozoravanja

Upravo je razvoj takvog sustava u središtu projekta ALIENA, čiji puni naziv glasi ALIgning Efforts to control Non-indigenous species in the Adriatic sea.

U projektu znanstvenici i institucije iz Hrvatske i Italije rade na zajedničkoj bazi znanja te usklađenijem sustavu praćenja stranih vrsta u Jadranu. Terenska opažanja povezuju se s računalnim modelima koji procjenjuju kada okolišni uvjeti pogoduju prisutnosti i širenju pojedinih stranih vrsta.

Prva verzija prognostičkih alata već je razvijena, a modeli se provjeravaju podacima prikupljenima tijekom pilot-istraživanja u četiri pilot-područja u Jadranu.

Cilj projekta nije samo sastaviti popis novih stanovnika mora, nego omogućiti ranije prepoznavanje promjena i razvoj sustava upozoravanja. Time bi znanstvenici i nadležne institucije imali više vremena za procjenu rizika i, kada je to moguće, reakciju.

Istodobno se mijenjaju i metode kojima znanstvenici otkrivaju organizme koji žive u moru. Molekularne metode danas mogu pokazati prisutnost organizama koje je zbog njihove veličine, malobrojnosti ili sličnosti s drugim vrstama teško razlikovati tradicionalnim metodama.

"Molekularne metode daju nam potpuno novi uvid u bioraznolikost Jadrana. Otkrivamo vrste koje prije nisu bile na našim popisima, ali to ne znači da su sve nove ili invazivne. Neke su možda oduvijek bile ovdje, samo ih ranijim metodama nismo mogli prepoznati", ističe Daniela Marić Pfannkuchen.

Pomoći mogu i građani

U praćenju promjena u Jadranu mogu sudjelovati i građani. Ako tijekom kupanja ili ronjenja primijete nepoznat ili neuobičajen organizam, znanstvenicima mogu pomoći fotografija te informacije o mjestu i vremenu opažanja.

Takvi se nalazi mogu jednostavno prijaviti putem aplikacije Crafting the Sea, koja građanima omogućuje da izravno sudjeluju u praćenju promjena u Jadranu.