Invazivna vrsta preplavila Jadran! Je li joj ovo jedini protivnik?

S ribarskog broda na Jadranu znanstvenici u more pažljivo puštaju tisuće sićušnih hobotnica, nadajući se da će pomoći u borbi protiv invazivne vrste raka koja je ozbiljno ugrozila lokalno ribarstvo.

"Odabrali smo hobotnicu jer je u prirodi snažan predator rakova", rekao je za novinsku agenciju AFP Antonio Casalini, jedan od istraživača.

Jedan plavi rak polaže milijune jaja

Plavi rak podrijetlom je s atlantske obale Sjeverne Amerike, a u Sredozemlje je stigao prije nekoliko desetljeća, najvjerojatnije putem balastnih voda brodova. No njegova se populacija 2023. godine naglo povećala i gotovo uništila morsku hranu po kojoj je poznata talijanska delta rijeke Po, među ostalim dagnje, vongole veraci, vrstu školjke, i ružičaste kamenice.

Sumnja se da je jedan od glavnih razloga klimatska promjena. "Zbog zagrijavanja mora rakovi su postali aktivniji i proždrljiviji", rekao je ribar Bellan novinskoj agenciji AP 2023. godine. Kada temperatura vode padne, rakovi se manje hrane i razmnožavaju, no u posljednje vrijeme događa se suprotno, prenosi Euronews.

"Obično u određenim razdobljima godine, kada temperatura vode padne ispod 10 °C, ovom raku nije dobro, ali sada idealnu temperaturu pronalazi svih 12 mjeseci u godini", rekla je Enrica Franchi, morska biologinja sa Sveučilišta u Sieni.

Vlasti i ribarske udruge od tada traže načine kako iskoristiti i zbrinuti te rakove, među ostalim i slanjem kontejnera s njima u SAD, gdje se smatraju delikatesom.

Vlasti u regiji Emilia-Romagna, čije je sjedište Bologna, prošle su godine objavile da je ta vrsta ondje od 2022. godine prouzročila gotovo 17 milijuna eura štete.

Poljoprivredna i ribarska udruga Coldiretti procjenjuje da ukupna šteta u Italiji iznosi oko 200 milijuna eura, pri čemu je teško pogođena i sjeverna regija Veneto.

"Jede sve, uključujući mlade školjke koje leže na morskom dnu", kaže Davide Sanulli, ribar i uzgajivač dagnji.

Plavi rakovi izvrsni su plivači i mogu težiti do kilogram, a imaju i malo prirodnih predatora. Upravo to znanstvenici sada pokušavaju promijeniti.

Mlade hobotnice sele u umjetne podvodne nastambe

Tim sa Sveučilišta u Bologni vjeruje da bi obična hobotnica mogla pomoći u kontroli sve brojnije populacije plavog raka, proždrljivog raka koji je teško pogodio uzgoj školjaka na Jadranu.

Projekt "Octo-Blu" pokrenut je prošle godine uz financiranje regije Emilia-Romagna, a cilj mu je povećati broj hobotnica kako bi se uspostavila prirodna protuteža invazivnim rakovima s tvrdim oklopom.

Istraživači uzgajaju mlade hobotnice u bijelim bazenima laboratorija u lučkom gradu Cesenaticu. Kada dovoljno narastu, tisuće sićušnih životinja izvlače iz bazena i stavljaju ih u veliku plastičnu vreću, nakon čega ih prevoze na more, ponekad i Sanullijevim čvrstim plavim ribarskim brodom.

Mlade hobotnice potom puštaju u blizini podvodnih grebena, gdje je tim postavio umjetne nastambe od cementa i gline kako bi im pomogao da prežive i razvijaju se.

Od lipnja je u more pušteno oko 80.000 hobotnica, a istraživački tim taj broj do kraja kolovoza želi udvostručiti, nadajući se da će dio njih izrasti u potpuno razvijene hobotnice.

"Cilj je uspostaviti malu zajednicu blizu obale kako bi se mogla učinkovitije boriti protiv širenja plavog raka", rekao je Casalini, tehničar za akvakulturu.

Neki smatraju da bi brancin bio učinkovitiji predator

Projekt ipak ima i jasna ograničenja. Obična hobotnica nije sklona obitavati u pješčanim i toplim vodama kakve su karakteristične za lagunska područja u kojima plavi rak nanosi najveću štetu. To znači da bi njezin učinak upravo ondje mogao biti zanemariv, čega su istraživači svjesni.

Drugi stručnjaci smatraju da bi brancin mogao biti učinkovitiji u borbi protiv rakova, dok tim sa Sveučilišta u Bologni istražuje i mogućnost uključivanja jegulja, koje se rado hrane jajima rakova, kako bi se nadopunio učinak hobotnica.

Ipak, ako bi se pokus mogao ponoviti u većem opsegu, projekt bi mogao pomoći u ograničavanju broja plavih rakova i štete koju nanose morskom okolišu jadranske obale, smatra Casalini.

"Plavi rakovi imaju nevjerojatan reproduktivni potencijal i stopu plodnosti", rekao je Pietro Emmanuele, još jedan istraživač sa Sveučilišta u Bologni, napominjući da jedna ženka raka polaže milijune jaja, od kojih se većina izlegne.

Iako samo dio mladunaca dosegne odraslu dob, čak i kada bi hobotnica uhvatila samo jednu ženku raka, to bi predstavljalo značajnu razliku, kaže on.