"Gospić nije otvorio Pandorinu kutiju, ona se već raspala. Užas je i drugdje. U Davoru je smeće gorjelo 20 dana"

Potvrđuje nam to i Vesna Grgić, voditeljica Zelenog odreda i predsjednica neprofitne braniteljske udruge VIDRA (Veterani i društvena akcija) ističući kako je od dospijeća slučaja Gospić u žižu interesa javnosti njihova udruga dobila tridesetak prijava ekoloških incidenata.

Naime, na stranicama Zelenog odreda stoji poziv građanima koji glasi: "Ako imate informacije o ekološkim prekršajima, ne oklijevajte."

"Nakon Gospića krenula je lavina"

"Broj prijava nemjerljivo je veći nego prije, krenula je lavina. Građani dojavljuju, ali velikom većinom žele biti anonimni jer su pritisci na njih veliki, naročito u malim sredinama. Osim građana i građanskih inicijativa, javljaju nam se i općinski i gradski vijećnici koji su u političkoj manjini u tim sredinama. Oni stalno upozoravaju, ali sve to prolazi ispod radara. Zamolili smo građane da kad dojavljuju slučajeve ilegalnog otpada barem pošalju neku fotografiju ili na karti točno označe mjesto gdje se smeće nalazi, ali to već ide slabije. Naša udruga uživa povjerenje time što nikome ne otkrivamo identitet ljudi koji prijavljuju ekološke prekršaje. Znamo da je na lokalnim razinama vrlo "čupavo" pribavljati dokaze i prijavljivati", kaže nam Grgić.

A na pitanje je li slučaj Gospić na neki način otvorio Pandorinu kutiju problema s otpadom u Hrvatskoj, dobili smo kratak, ali težak odgovor: "Gospić nije otvorio Pandorinu kutiju jer se ta kutija već raspala od tolike količine strahota."

"Gdje god zagrebete, ista stvar"

Zeleni odred je, napominje Grgić, uglavnom fokusiran na legalno gospodarenje otpadom koje je, kaže, katastrofalno.

"Borimo se već godinama da se zatvori Kaštijun, regionalni centar za gospodarenje otpadom u Puli, jer je doslovno napravljen ilegalno, s lažiranom studijom utjecaja na okoliš. S više od 400 tehničkih nedostataka Kaštijun i dan-danas radi probleme, a sada ga žele proširiti. Tužili smo, slali prijave DORH-u, međutim ništa se ne događa. Slično je i s Piškornicom, regionalnim centrom za gospodarenje otpadom u Koprivnici. Gdje god zagrebete, ista stvar."

Problem je u tome, smatra Grgić, što je država organizirala i dozvolila legalni uvoz i opasnog i neopasnog otpada.

"Događa se da svi koji imaju legalne dozvole za uvoz opasnog i neopasnog otpada i dalje imaju aktivne ugovore, najviše s Austrijom, Slovenijom i Italijom. Oni i dalje preuzimaju sav taj otpad jer te zemlje i dalje uredno i legalno plaćaju odvoz tog otpada. A ti ljudi nemaju kamo pa istovaraju gdje god se može, čak i po šumama. Dobili smo dojavu iz Slavonije da se otpad godinama istovarao čak na jednu gospodarsku jedinicu Hrvatskih šuma", kaže.

Dojave stižu iz cijele Hrvatske

"Čak ne stižemo ići na teren provjeravati sve dojave. Ovih dana su nam planinari javili kako je puno otpada između Velebita i Velike Kapele. Kažu da su to jezive količine. No još nismo stigli otići onamo pa su to još uvijek neprovjerene informacije. Dobili smo dojave i iz okolice Dubrovnika, iz Slavonije... Iz Bjelovara su nam javili da se mrtvo-hladno iskrcava smeće u tamošnju šumu", govori nam Grgić.

Posebno upozorava na odlagalište otpada Baćanska u Davoru kod Nove Gradiške (slika ispod) govoreći da je tamo "Sodoma i Gomora".

"Baćanska je poznata kao odlagalište otpada s najviše požara u Hrvatskoj. Od 2020. tamo je bilo šest službeno registriranih požara, a domaći stanovnici kažu kako ih je bilo najmanje deset. Podignute su prijave, bile su inspekcije, izrečena im je zabrana rada. Tamo je brdo problema, ali otpad se i dalje istovara, a odlagalište radi", naglašava Grgić.

"Baćanska je naša paradigma problema s otpadom"

Odlagalište Baćanska po njezinim je riječima eklatantan primjer, štoviše, paradigma problema otpada u Hrvatskoj.

"Tamo na jednom mjestu imate sve: i nezakoniti istovar i dovoženje otpada iz nepoznatih pravaca i ogromne emisije štetnih plinova i požare (slika ispod) svake godine. Prilikom gašenja nastaju ogromne lokve oko požarišta, a tamo je zaštićeno poljoprivredno tlo u koje se sve to slijeva. Zadnji požar na tom odlagalištu bio je početkom kolovoza. Gorio je dvadesetak dana i nisu ga do kraja ugasili. To je bilo dodatno trovanje. O Davoru se nije puno pisalo i govorilo u javnosti. Ali ruku na srce, dok nije puknulo u Gospiću ni o čemu od ovoga nije se puno govorilo."

"Gospić je i nažalost i na sreću otvorio puno kanala"

Prema riječima voditeljice Zelenog odreda, slučaj Gospić je "i na žalost i na sreću" otvorio puno kanala prema javnosti.

"Ti kanali se ne smiju zatvoriti jer situacija s otpadom u Hrvatskoj je neodrživa."

Ona ne očekuje puno od prosvjeda "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" koji će biti održan 5. rujna u Zagrebu. Smatra kako bi trebalo "zajahati" Europsku uniju i sa svim prikupljenim dokumentima otići u Bruxelles i "tamo im nacrtati što se ovdje zbiva".