Gotovo dvije godine pomažu na Baniji: “Dio građana neće dočekati obnovu”

Vijesti 04. stu 202214:16
Izvor: Zaklada Solidarna

Dvije godine su prošle od velikog potresa koji je još dublje u ponor siromaštva gurnuo građane koji su ionako jedva preživljavali. Unatoč tome što je država dobila novac iz europskih fondova, obnova na Baniji ide puževim korakom.

“Obnova teče izuzetno sporo. Dvije godine nakon, nije se puno promijenilo jer domova nema. Djeca odrastaju, a stariji umiru u kontejnerima, stvarnost je to koja se odvija na području Sisačko-moslavačke županije”, govori nam programska voditeljica Fonda 5.5 Karla Pudar iz Zaklade Solidarna.

vezana vijest

Vlada je, tvrdi, zakazala s jasnim i održivim strateškim planom za obnovu i oporavak ovog kraja.

Krajnji je trenutak da se pojača učinkovitost javnih službi i napori oko obnove i oporavka zajednica od stanovanja, zdravstvene i socijalne skrbi, obrazovanja i prilika za zapošljavanje do besplatne pravne pomoći i podrške poljoprivrednicima. Pokazala je to, ističe, velika procjena potreba koju je provela Koordinacija humanitaraca za Sisačko-moslavačku županiju.

Posebnu pažnju treba posvetiti djeci i mladima

To u praksi znači, objašnjava Pudar, više ljudi u lokalnim službama, suradnju s neprofitnim i poslovnim sektorom te manje birokracije. Posebno ih brinu specifične potrebe djece i mladih bez kojih ova regija nema budućnost.

“Treba osnažiti podršku lokalnim školama, vrtićima, domovima za djecu, ali i udrugama u obrazovanju i kulturi. Većim proračunskim ulaganjima u plaće i stručni razvoj treba nagraditi rad obrazovnih radnika koji u nemogućim uvjetima širom Banije čine čuda i formiraju generacije koje imaju potencijal postati čvrstim temeljem nove, demografski razvijenije, socijalno povoljnije i gospodarski bogatije Sisačko-moslavačke županije”, poručuje Karla Pudar.

Kad zakaže država i sustav, tu su ljudi dobre volje koji ne odustaju. U Zakladi Solidarna nisu čekali dvije godine već su odmah nakon prvog potresa u Zagrebu pronašli način kako pomoći i tako osnovali Fond 5.5 kako bi pružili kriznu financijsku potporu socijalno ugroženim građanima, a koji je ponovo aktiviran odmah nakon potresa na Baniji i od tada kroz ovaj projekt aktivno djeluju jer volje i ustrajnosti, naglašava Pudar, nikad im nije nedostajalo.

Zaklada Solidarna

Tako su kroz veliku humanitarnu akciju prikupili više od 17,2 milijuna kuna za više od 1200 obitelji stradalih od potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji.

“Svjesni društveno-povijesne te socijalne pozadine na Baniji već na samom početku bila nam je jasna kompleksnost situacije. Dok smo u Zagrebu dijelili isključivo financijske potpore za obnovu, na Baniji smo se angažirali u direktnu pomoć građanima, od dijeljenja materijalnih i financijskih donacija, podrške razvojnim projektima malih poduzetnika do zajedničkih zagovaračkih akcija i suradnje na održivom oporavku s članicama Koordinacije humanitaraca”, objašnjava voditeljica programa Pudar.

Od čizama i donjeg rublja do izgradnje kuća

Ljudima je potreban dom, ali to nije, ističe, samo kuća nego i cjelokupni osjećaj sigurnosti, solidarnosti i života. Stoga, njihov cilj od prvog dana proizlazi iz potrebe ljudi i za ljude.

“Kroz stalnu komunikaciju s ljudima i odlaske na teren svjedočili smo zahvalnosti samo za razgovor i toplu riječ utjehe. Tijekom cijelog procesa njegovali smo individualni pristup odgovora na partikularne potrebe ljudi, čak i kada nama nije logičan njihov slijed poput prioritiziranja obnove štala, ali brzo smo naučili da je Banijcu sigurnost njegovog blaga garancija i njegove sigurnosti”, priča.

vezana vijest

Oblici podrške koje pružaju su razni, od hitnog zbrinjavanja u prvim danima nakon potresa, podjele čizama i donjeg rublja, financijske pomoći i mobilnih stambenih jedinica pa sve do ustrajnog rada na održivoj obnovi i oporavku zanemarenih zajednica.

Pružena je, dodaje, jednokratna financijska pomoć za 528 obitelji, raspisani su natječaji i dodijeljene donacije od 1.2 milijuna kuna za razvoj lokalnih zajednica od malih obrta i OPG-a do lokalnih udruga, te se radi na jačanju obrazovnih kapaciteta potresom i siromaštvom pogođene regije.

Najvidljivija pomoć je u stambenom zbrinjavanju, popravcima i obnovi kuća i gospodarskih objekata, ali taj im je put bio, otkriva, i najteži jer su se izbliza suočili sa sporim i nefunkcionalnim državnim birokratskim aparatom. No, nije im bilo druge nego se, kako kaže, oboružati strpljenjem.

Ističe kako su razvili projekt trajne gradnje u suradnji s Rotary klubovima koji je trenutno u realizaciji te su u suradnji s udrugom ‘Ljudi za ljude’ i stolarijom Mandić realizirali osam privremenih drvenih kuća i otkupili osam zelenih kuća, a dvije su još u pripremi.

Zaklada Solidarna

Dodaje kako je jedna kuća već izgrađena kroz projekt trajne gradnje te moraju završiti još šest kuća u sustavu koji je, naglašava, pun nelogičnosti i kašnjenja.

Kako bi dočarala situaciju navodi primjer loše koordinacije s podugovorenim izvođačima i sporosti aparata koji potvrđuje, kako kaže, da nedostaje dobrog kadra koji bi iznio ovu obnovu stručno i kvalitetno.

“Prošli tjedan nazvao me korisnik da je s bagerom došao izvođač temelja kojeg je država angažirala jer obitelj ima pravo na obnovu, što često i nije slučaj iako im je dom uništen. Zanimalo ga je kakvu kuću gradimo i kolika je, da zna iskopati rupu. A svi prilagodbeni nacrti su poslani, geodet je odradio mjerenje i uz nadzornika prethodno je iskolčena točna dimenzija i lokacija istog tog temelja. Zahvaljujući reakciji korisnika štetu smo prevenirali i temelj je spreman za dizanje kuće. Dok druga obitelj iz Majskih Poljana nije bila te sreće i tamo okolčen temelj već nekoliko mjeseci čeka da ga se ispuni betonom”, ispričala je Pudar.

Bez vode, zdravstvene pomoći, trgovina, javnog prijevoza,…

Osim što još uvijek nemaju vlastiti dom, ljudi se suočavaju s psihičkim posljedicama, a vidljiv je i, ističe, nedostatak stručnog kadra za pomoć.

Nadalje, dio građana i dalje nema vodu već ovisi o vodi iz bunara koja je upitne kvalitete.

Ukupno je 9.600 zahtjeva za obnovu – 3.433 u Petrinji, 1.207 u Sisku i 860 u Glini te 7.696 zahtjeva za nekonstrukcijsku obnovu, prema zadnjim podacima Stožera civilne zaštite. Započeli su radovi izgradnje 12 višestambenih zgrada – u Petrinji 8, a u Glini 4. U programu uklanjanja i izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća nalaze se 266 kuće na području Sisačko-moslavačke županije.

“Veliki problem je i nedostupnost informacija, javnog prijevoza te time posljedično zdravstvene i socijalne pomoći, kao i pravne pomoći te dostupnosti trgovina. Banija ima veliki broj staračkog stanovništva na geografski zahtjevnom i disperziranom terenu. Ljudi su naprosto izgubili povjerenje u institucije”, navodi.

Dodaje kako je vidljiva važnost i nužnost sustavnog rada na oporavku zajednice, strateško promišljanje, ali i djelovanje u tom cilju.

Stoga u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem (SNV) provode projekt ‘Banija se budi’, a nedavno su održali Regionalni sajam kulture razvojne suradnje u Petrinji. “To je dokaz da samo zajedno možemo graditi održivo sutra”, poručila je.

Mnogi će još godinama čekati na osnovne uvjete za život

Otkriva kako im nije lako slušati, kako kaže, sve te tužne sudbine i znati da će mnogi od još godinama čekati na osnovne uvjete za život, a veliki broj građana obnovu vjerojatno neće ni dočekati.

“No, svaka topla riječ zahvale koju primimo, povjerenje koje ti ljudi u nas imaju i osmijeh na licu kad im možemo pomoći neizmjerno nas hrani i daje snagu”, naglasila je Pudar.

Zaklada Solidarna

Rezultate njihovog rada prepoznao je i Europski parlament pa je projekt Fond 5.5 ovogodišnji nacionalni dobitnik nagrade ‘Europski građanin’, na što su jako ponosni, ističe.

“Lijepo je dobiti priznanje za svoj rad. Iako ne gazimo po banijskom blatu zbog nagrada već zbog ljudi. I zato često naglašavamo da ovo nije nagrada samo Solidarne već svih donatora i donatorica, kojih je više od dvadeset sedam tisuća, te stotina volontera i volonterki, suradnika i suradnica i suradničkih organizacija kojima smo neizmjerno zahvalni i bez kojih ne bismo sve ovo mogli ostvariti”.

U radu Fonda 5.5, dodaje, sudjeluje šesteročlani operativni tim Zaklade, od svakodnevnih poslova, financijskog vođenja i administrativnog praćenja do komunikacije s korisnicima i odlaska na teren.

Veliku podršku u cjelokupnom radu pružaju im i članovi Zakladne Uprave koji su im, kako ističe, kompas i sidro, kao i članice Vijeća Fonda 5.5 te grupa djevojaka iz čije crowdfunding kampanje je Fond i nastao nakon potresa u Zagrebu.

Ustrajna građanska solidarnost stvorila je Fond 5.5 i učinila pouzdanim izvorom podrške stradalima u potresu, naglašava dodajući kako su svima zahvalni na povjerenju, otvorenosti i suradnji bez čega Fond 5.5 ne bi uspio prebroditi mnoštvo administrativnih i operativnih izazova.

Zaklada Solidarna

“Mi ćemo i dalje biti podrška ljudima, ali i korektiv vlasti. Uspjeli smo pokazati da u krizama možemo i znamo adekvatno odgovoriti, a otvoreni smo za suradnju sa svima dobre volje, od pojedinaca, tvrtki i organizacija do vlasti”, poručila je programska voditeljica Fonda 5.5 Karla Pudar iz Zaklade Solidarna.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar