Hantavirus izazvao zabrinutost: Epidemiologinja pojasnila zašto nema razloga za paniku u Hrvatskoj

Riječ je o posebnom podtipu hantavirusa poznatom kao Andes virus, koji uzrokuje hantavirusni plućni sindrom. Za razliku od većine hantavirusa, koji se uglavnom prenose s glodavaca na ljude, ovaj virus može se prenositi i među ljudima, što je potvrđeno i u slučaju grupiranja oboljelih na kruzeru.

“Rezervoar hantavirusa su glodavci, a čovjek se najčešće zarazi udisanjem kontaminirane prašine koja sadrži izlučevine glodavaca – urin, izmet ili slinu”, objasnila je Iva Pem Novosel.

Dodala je kako je prijenos s čovjeka na čovjeka iznimno rijedak, ali kod Andes virusa ipak moguć, osobito tijekom vrlo bliskog kontakta.

Prema njezinim riječima, zaraza se ne prenosi lako poput gripe ili koronavirusa. Najveći rizik imaju osobe koje su bile u izravnom fizičkom kontaktu s oboljelima – primjerice članovi obitelji, partneri ili zdravstveni djelatnici koji skrbe o zaraženima.

Zaraza se prenosi samo u vrlo bliskom kontaktu

Iako bolest u početku često nalikuje običnoj virozi, s povišenom temperaturom, glavoboljom i bolovima u mišićima, kod dijela oboljelih može doći do ozbiljnih komplikacija. Ako virus zahvati pluća, može izazvati teško oštećenje dišnog sustava i kardiopulmonalno zatajenje. Smrtnost kod hantavirusnog plućnog sindroma, upozorila je epidemiologinja, može doseći i do 40 posto.

Unatoč ozbiljnosti bolesti, stručnjaci naglašavaju kako razloga za paniku nema. Andes virus prisutan je u Južnoj Americi, dok u Europi i Hrvatskoj nije zabilježen. Hrvatska ima druge vrste hantavirusa, poput virusa Puumala i Dobrava, koji uzrokuju takozvanu mišju groznicu – bolest koja je potpuno drugačija od hantavirusnog plućnog sindroma.

Rizik za Hrvatsku? Malen

Pem Novosel istaknula je da je rizik širenja ovog virusa u Hrvatskoj malen. "Recimo, kad bi netko od tih sad putnika došao u Hrvatsku, onda bi eventualno mogao biti izvor, ali opet samo za svoje bliske kontakte. Zaista se ne očekuje da bi se sad taj virus mogao proširio u nekom velikom broju." istaknula je Pem Novosel.

Upravo zbog toga putnici s kruzera prolaze karantenu koja će vjerojatno trajati šest tjedana, s obzirom na to da inkubacija bolesti može biti vrlo dugačka, i do 8 tjedana.

“Ne očekuje se masovno širenje niti scenarij sličan pandemiji koronavirusa”, poručila je epidemiologinja. Objasnila je kako se radi o potpuno drukčijoj skupini virusa te da ne postoji mogućnost brzog i nekontroliranog prijenosa među ljudima.

Dodala je i kako hrvatski zdravstveni sustav ima kapacitete za pravovremeno prepoznavanje i kontrolu eventualnih slučajeva. Hrvatska raspolaže mrežom zavoda za javno zdravstvo, epidemiološkim službama, infektološkim odjelima i laboratorijima sposobnima za dijagnostiku i praćenje kontakata.

Oprez na putovanjima i u prirodi

Govoreći o strahu građana od putovanja, Pem Novosel poručila je kako nema potrebe za otkazivanjem putovanja ili izbjegavanjem kruzera, ali je važno ponašati se odgovorno. Savjetuje izbjegavanje kontakta s divljim životinjama, održavanje higijene ruku te oprez pri konzumaciji hrane i vode u rizičnim područjima.

Posebno je naglasila važnost savjetovanja u putničkim ambulantama prije odlaska u egzotične krajeve. Ondje putnici mogu dobiti preporuke o cijepljenju, zaštiti od zaraznih bolesti i osnovnim preventivnim mjerama.

Podsjetila je i na domaću “mišju groznicu”, bolest koja je prisutna u Hrvatskoj desetljećima. Zaraza se najčešće događa tijekom čišćenja zatvorenih prostora poput tavana, podruma i vikendica u kojima su boravili glodavci. Ključne preventivne mjere uključuju dobro prozračivanje prostora, korištenje maski i vlažno čišćenje kako bi se izbjeglo podizanje kontaminirane prašine.

U prirodi obratite pažnju na sljedeće detalje:

Kada je riječ o boravku u prirodi, poput odlaska na Medvednicu ili Sljeme, stručnjaci ne vide razlog za izbjegavanje izleta, ali savjetuju oprez – posebno kod konzumacije hrane na otvorenom i kontakta s potencijalno kontaminiranim površinama ili izvorima vode.

“Bitno je isto paziti se na način da ne sjedamo direktno negdje kraj nekakve nakupine lišća, grančica, nečega što može biti kao gnijezdo glodavaca. Kada nosimo sendvič, hranu, nekakav piknik ako organiziramo, moramo paziti da imamo hranu u u malim onim spremnicima, plastičnim s poklopcima, ništa ne ostavljati na otvorenom” pojasnila je Pem Novosel.

Zaključno, epidemiolozi poručuju da su ovakve situacije dio svakodnevnog nadzora zaraznih bolesti te da sustavi javnog zdravstva kontinuirano prate stanje i reagiraju na vrijeme. Rizik za građane Hrvatske trenutačno je, ističu, zanemariv.