Domovi zdravlja puni pacijenata s istim simptomima: Začepljen nos, glavobolja i umor, a nije alergija

Krajem proljeća i uoči ljeta kihanje i prehlade nisu neuobičajena pojava. No ponekad je teško razlikovati običnu prehladu od rinovirusa koji se trenutačno ubrzano širi.

Rinovirus je jedan od najčešćih uzročnika infekcija gornjih dišnih puteva i glavni razlog zbog kojeg mnogi tijekom godine završe sa začepljenim nosom, grloboljom, malaksalošću i kašljem. Iako mnogi simptome pripisuju alergijama, liječnici upozoravaju da se iza njih često krije upravo virusna infekcija koja se lako prenosi i brzo širi, osobito kada ljudi više vremena provode u zatvorenim prostorima.

Rinovirusi pripadaju skupini enterovirusa i smatraju se najčešćim uzročnicima obične prehlade. Znanstvenici su dosad identificirali više od 100 različitih tipova rinovirusa, piše Nova.rs.

Kada se rinovirus najčešće pojavljuje?

Iako mnogi misle da se prehlade javljaju isključivo zimi, rinovirus ima nešto drukčiji obrazac širenja. Najviše infekcija bilježi se tijekom rane jeseni i proljeća, iako se virus može pojaviti tijekom cijele godine.

Stručnjaci objašnjavaju kako se virus lakše prenosi kada ljudi više vremena provode u zatvorenim prostorima – u školama, uredima i javnom prijevozu. Dodatni problem je činjenica da rinovirusi mogu dugo preživjeti na površinama poput kvaka, mobitela ili stolova, pa se infekcija lako prenosi dodirom.

Prema podacima Johns Hopkins Medicinea, rinovirusi su odgovorni za većinu slučajeva obične prehlade kod odraslih i djece. Odrasli u prosjeku obole dva do tri puta godišnje, dok djeca mogu imati i do osam infekcija godišnje.

Kako se prenosi rinovirus?

Virus se najčešće širi kapljičnim putem – kihanjem, kašljanjem ili čak običnim razgovorom. Također se prenosi preko kontaminiranih površina, nakon čega virus preko ruku dospijeva do nosa, očiju ili usta.

Rinovirus je posebno zarazan tijekom prvih nekoliko dana simptoma. Liječnici upozoravaju da osoba može širiti virus i prije nego što postane svjesna da je bolesna.

Simptomi koji često nalikuju alergiji

Simptomi rinovirusa obično počinju jedan do tri dana nakon kontakta s virusom. Najčešće se javljaju:

• začepljen nos
• kihanje
• grebanje i bol u grlu
• kašalj
• glavobolja
• malaksalost
• bolovi u mišićima i zglobovima
• osjećaj umora
• blago povišena temperatura, osobito kod djece

Kod mnogih ljudi simptomi mogu jako podsjećati na alergiju, posebno u proljetnim mjesecima. No za razliku od alergije, rinovirus često uzrokuje izražen osjećaj iscrpljenosti, bolove u tijelu i opće loše stanje organizma.

Liječnici opće prakse ističu da se boja sekreta iz nosa može mijenjati od prozirne do žute ili zelene, ali naglašavaju da to ne znači automatski bakterijsku infekciju niti potrebu za antibioticima.

Tko je pod najvećim rizikom?

Kod većine ljudi rinovirus prolazi bez ozbiljnijih komplikacija, no određene skupine mogu razviti teži oblik bolesti. To uključuje:

• malu djecu
• starije osobe
• osobe s astmom
• osobe oslabljenog imuniteta
• kronične bolesnike

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti upozoravaju da rinovirus može izazvati ozbiljna pogoršanja astme i drugih respiratornih bolesti.

Kako se liječi rinovirus?

Ne postoji specifičan lijek koji uništava rinovirus. Liječenje se uglavnom svodi na ublažavanje simptoma dok organizam sam ne eliminira infekciju.

Liječnici najčešće preporučuju:

• odmor
• unos dovoljno tekućine
• snižavanje temperature po potrebi
• ispiranje nosa fiziološkom otopinom
• lijekove protiv bolova i temperature
• ovlaživanje prostorija

Stručnjaci posebno upozoravaju da antibiotici ne djeluju na rinovirus jer je riječ o virusnoj, a ne bakterijskoj infekciji. Nepotrebna uporaba antibiotika može pridonijeti razvoju otpornosti bakterija i dodatnim zdravstvenim problemima.

Kod većine ljudi simptomi traju između sedam i deset dana, iako kašalj i umor mogu potrajati i dulje.

Kako smanjiti rizik od zaraze?

Budući da cjepivo protiv rinovirusa ne postoji, prevencija se temelji prvenstveno na higijenskim mjerama. Liječnici preporučuju redovito pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja lica neopranim rukama te izbjegavanje bliskog kontakta sa zaraženim osobama.

Dodaju i kako se posljednjih tjedana povećao broj pacijenata koji dolaze u domove zdravlja zbog sličnih simptoma, iako u većini slučajeva nema potrebe za pregledom, osim ako se stanje pogorša, pojavi visoka temperatura ili simptomi traju dulje od sedam dana.