Hrvatski sabor danas je raspravljao o zakonskom prijedlogu koji bi javnim bilježnicima omogućio da postupaju u određenim, nespornim izvanparničnim postupcima, među kojima je i sporazumni razvod braka.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Juro Martinović istaknuo je među ostalim u četvrtak u Saboru kako će novi zakon o izvanparničnom postupku omogućiti brzo i kvalitetno ostvarivanje prva građana uz istovremeno rasterećenje sudova. Oporba kritizira da se radi ustupak privatnicima jer su javni bilježnici uglavnom privatne prakse.
Koliko se stvarno mijenja, pitali smo i odvjetnicu Vladimiru Hebrang. Ona ističe da izmjena zakona ne donosi nikakve velike promjene u praksi:
“Nije velika promjena, radi se samo o sporazumnom razvodu bez djece. On je dosad išao jednostavno i brzo, predavao se podnesak sudu i sud bez rasprave donosi presudu. Možda se malo skratilo vrijeme, ali nije znatna promjena za građane.”
Na pitanje je li to smanjivanje posla sudovima, Hebrang odgovara: “U minimalnoj mjeri jer kod takvih razvoda stvar ide vrlo brzo. Sad se dobija to da sudac fizički neće imati spis na stolu, ali je li to znatno rasterećenje, nije jer u praksi je veći problem u slučaju razvoda kad su ujključena djeca.”
Koji je onda cilj novog zakona? “Meni se čini da je to više marketinški, da se prezentira da se nešto radi i da se sudovi rasterećuju, ali u stvarnosti to ne znači ništa značajno”, pojašnjava Hebrang.
Dosad se sudska pristojba za razvod plaćala između 200 i 300 kuna. Hebrang kaže da ne zna koliko će bilježnici naplaćivati, ali pretpostavlja da će se odrediti fiksna naknada koja će ljudima biti pristupačna.
Stari zakon datira iz vremena Kraljevine Jugoslavije
Stari zakon datira još iz Kraljevine Jugoslavije iz 1934. godine i obuhvaća pravila koja danas nisu primjenjiva, a raznovrsnost i neujednačenost pravnih pravila doveli su do pravne nesigurnosti, izgubila smisao zbog čega se pristupilo izradi novog zakona, pojasnio je.
Zakonom se predlaže povjeravanje bilježnicima postupanje u određenim, nespornim izvanparničnim postupcima, među kojima su i sporazumni razvod braka, postupanje kod proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanju smrti te pri uređenju međa.
Ustupanje spisa javnim bilježnicima dijeliti će se prema algoritmu i neće biti privilegiranih javnih bilježnika, poručio je državni tajnik.
Većina klubova zastupnika pozdravila je napokon donošenje tog zakona i ujednačavanje prakse izrazivši nadu da će se javni bilježnici moći nositi s novim ovlastima i odgovornostima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!