Unatoč tome što stručnjaci, pa i mediji, iznova upozoravaju na sve veći broj slučajeva nasilja u hrvatskim školama - i dalje prečesto gledamo i čitamo vijesti poput one da se u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi se učiteljica zaključala u učionicu. Rješenje na koje se već dugi niz godina upozorava - nije u kažnjavanju, već u prevenciji i zauzimanju čvrstog stava u društvu u suzbijanju nasilja, upozoravaju stručnjaci. Jesu li hrvatske škole sigurne i pruža li sustav dovoljno dobru edukaciju djeci i mladima o tome kako prepoznati i spriječiti nasilje?
Od vrijeđanja, prijetnji i ucjenjivanja na društvenim mrežama – sve do do fizičkog obračuna. Nasilje u školama sve je češći problem i u Hrvatskoj. Ali – ne i za učenike poput Sare, Mie i Luke – koji zbog edukacije u školi dobro znaju kako prepoznati i reagirati na nasilje.
“Pa to je kada je netko… nije zadovoljan sam sa sobom i onda ima potrebu druge ljude činiti da su manje vrijedni.”
“Pa ja nikad nisam bila žrtva nasilja, no nekad sam vidjela vani da se neke osobe vrijeđaju koje ja ne poznajem osobno pa sam onda dojavila odrasloj osobi i ona je riješila.”
“Pa da, naravno to se događa, trebali bi to uvijek pokušati spriječiti i ako je moguće reći nekom starijem, roditeljima, profesorima.”
Posebna pozornost u školi pridaje se najučestalijem – online nasilju kod djece i mladih, zbog čega stručnjaci nastoje graditi povjerenje kroz radionice s učenicima, ali i roditeljima.
“Kada ima nekakvih zadirkivanja obrate nam se i zapravo uvijek im pomažemo, ali pokušamo s tom prevencijom i komunikacijom kontinuiranom osnažiti da nam dolaze i da su dovoljno samouvjereni i da nam dovoljno vjeruju i da nam se obrate kada im je pomoć potrebno”, kaže pedagoginja iz OŠ Središće Maja Leskovar.
A iz osnovne – nasilje se nastavlja i u srednjim školama. Psiholog Čupić upozorava da su edukacije protiv nasilja u školama dobre u onoj mjeri – sve dok ono ne eskalira.
“Imali smo i fizičke oblike nasilja, imali smo određene oblike psihološkog nasilja poput ismijavanja, omalovažavanja, uvreda. Potrebno je raditi, ali je teško zato što je jako puno djece na jednom, relativno malom prostoru, puno je aktivnosti u kojima može doći do sukoba i često mi za mnoge stvari ne znamo dok ne eskaliraju”, poručio je Mislav Čušić, psiholog u srednjoj školi u Zagrebu.
Iz Ureda pučke pravobraniteljice u prošloj godini bilježe porast prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci – i to gotovo za trećinu nego u 2022.
Lani su prijavljena 392 slučaja nasilja prema djeci. Od toga je 184 prijave nasilja bilo u odgojno-obrazovnim ustanovama – više od 80 posto nego godinu ranije, i to većinom vršnjačkog nasilja.
Sve je više prijava nasilja, a veća je i svijest o ovom problemu u društvu – uvjereni su u Centru za zdravlje mladih. No, zabrinjava odnos prema nasilju u društvu.
“Zanimljivo je vidjeti nekakva istraživanja koja pokazuju koliko mi nepovjerenja imamo prema samom sustavu, koje je napravljeno na velikoj populaciji, i općoj populaciji, ali i srednjoškolaca gdje se u Republici Hrvatskoj pokazuje veliko nepovjerenje u sam sustav. I to je nešto što je od temeljnih razloga zašto je teško zatražiti pomoć”, ističe psiholog Bruno Bencarić iz Centra za zdravlje mladih.
Međutim, vršnjačko nasilje širi se i na ostale u obrazovnom sustavu. Tako su nerijetko žrtve nasilja i profesori, učitelji. S nasiljem se u školi suočava, kažu u Sindikatu Preporod, svaki drugi ili treći učitelj. Zato je potrebna veća autonomija škola u suzbijanju nasilja.
“Potrebna je jedna osmišljena strategija, a u Hrvatskoj nije bilo nikada prave volje da se to napravi. Mi nasipe u ovoj zemlji počnemo graditi onog trenutka kad se poplave pojave, mi šume počnemo prorjeđivati nakon požara, tako će se i ovaj problem u Hrvatskoj krenuti rješavati nakon ozbiljnog, ozbiljnog nekog udesa u školi”, izjavio je Željko Stipić iz Sindikata Preporod.
Koji se, srećom, još uvijek u Hrvatskoj – nije dogodio.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!