Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a poručio je u nedjelju da Ivermektin nema nikakvog dokazanog djelovanja kod covida, jer bi ga u protivnom koristili u Infektivnoj klinici, u Dubravi, u svim klinikama svijeta

“To mi je neshvatljivo i kriminalno”, poručio je ovaj epidemiolog u intervjuu za Novi list.

Protivnici covid-potvrda rado spominju ivermektin kao lijek protiv korone, a propisuje ga i jedan zagrebački homeopat. “Homeopati obično propisuju ništa, ovo je nadiferentnija stvar koju su ikad propisali. Jesu li ga razrijedili stotine milijardi puta, u vodi koja pamti sve osim dreka koji je u njoj plivao u kanalizaciji, da mu povećaju učinkovitost?”, poručio je Kaić.

Sve su oči ovih dana uprte u omikron. Njemački epidemioog je rekao da bi omikron mogao biti božićni dar, odnosno da bi koronavirus u jednoj zaraznijoj, ali blažoj varijanti mogao označiti kraj pandemije. Kaić objašnjava da se od početka znalo da postoji mogućnost i da virus mutira u oblike koji izazivaju teže oblike bolesti, ali takvi virusi koji izazivaju teže oblike bolesti i visoku smrtnost obično presude sami sebi time što ubiju domaćina.

“To je jedan biološki pojam, da najbolje u prirodi uspijeva onaj organizam, u ovom slučaju virus, ili bakterija, koji ne čini štetu svom domaćinu. Tako da se teoretski oduvijek očekuje da virus izmutira u dovoljno zaraznu varijantu koja je puno blažeg oblika bolesti, kao što su recimo ovi uobičajeni koronavirusi, koji postoje i cirkuliraju svake godine i izazivaju prehladu kod ljudi. Bilo bi najsretnije rješenje kad bi se takva jedna varijanta isprofilirala, proširila svijetom i potisnula ove koje izazivaju teže oblike bolesti. To je jednostavno evolucijsko rješenje koje bi bilo dobro i za nas i za virus”, kazao je Kaić.

A je li to omikron ili ne, to ne može reći, kaže, jer je još premalo podataka o tome kakvu kliničku sliku izaziva. “Zasad, koliko sam pročitao, ne piše da izaziva teže oblike, ali ne piše ni da izaziva lakše”, poručio je Kaić.

U omikronu je pronađen velik broj mutacija. To znači, objašnjava dalje Kaić, da što je veći broj mutacija u samom genomu virusa, to je drukčija i njegova prezentacija prema našem imunološkom sustavu. Tako da bi te mutacije u spike-proteinu koje se smatraju najvažnijima, jer naš organizam prepoznaje spike-protein prvenstveno, mogle bi promijeniti antigenost virusa, na način da ga ne prepoznaje imunitet stečen ranijim kontaktom s virusom SARS-CoV2.

“Netko tko je prebolio ili netko tko je cijepljen ne bi imao nikakvu zaštitu za koronavirus, ako su te mutacije u dovoljnoj mjeri izmijenile sastav spike-proteina. Ali izgleda da nije tako, da nisu u toj mjeri izmijenile njegov sastav”, naveo je stručnjak dodavši da izgleda da bi cjepiva mogla biti nešto malo manje učinkovita protiv omikrona, ali i dalje solidno učinkovita. To se očekuje prema sadašnjim informacijama. “Ali vidjet ćemo, to treba sad pratiti”, dodao je.

Koliko je relevantno što se omikron pojavio u mlađoj populaciji, koja je dominantna u Južnoafričkoj Republici? Kaić kaže da je moguće da je klinička slika blaža samo zato što je kod mlađih i da je najviše proširen kod mlađih samo zato što su oni manje cijepljeni nego stariji. “To je logično objašnjenje, ali se još mora potvrditi. Ne znamo zapravo koja je proširenost po dobnim skupinama”, dodao je.

JAR je dosta loše prošao jer je objavio pojavu nove varijante koronavirusa – blokirani su letovi, državne su se granice zatvorile. I Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da je JAR nepravedno kažnjen jer je fer i transparentno objavio podatke o pojavi novog soja. Je li trebalo zatvarati se, je li to bio loš potez?

“Znam prigovore WHO-a, ali s druge strane razumijem oprez zemalja dok se još ne zna o kakvom je virusu riječ”, mišljenja je epidemiolog.

Još uvijek nije isključena mogućnost, nastavio je, da će on izazivati bolest kod ljudi koji su nedavno preboljeli ili su cijepljeni, nije isključena mogućnost da će kod starijih ljudi izazivati puno više hospitalizacija i smrtnosti, i iz opreza mi je potpuno razumljivo da se radi sve što se može ne da se spriječi unos, jer ga je nemoguće spriječiti, nego da ga se makar uspori ili odgodi dok se ne zna više o virusu.

Slična je situacija bila i s deltom. “Bila su zabranjena putovanja iz Indije, onda iz Velike Britanije, a kad se virus proširio svagdje, zabrane su se ukinule. Mislim da će se prije ili kasnije i s ovim sojem to dogoditi”, podsjetio je.

Iako se ne zna koliko je postojeće cjepivo učinkovito za omikron, dio stručnjaka preporučuje treću dozu. “Vidio sam neke radove koji su gledali učinkovitost cjepiva na deltu. I na deltu je je cjepivo nešto slabije učinkovito nego na wuhanski soj, koji se nalazi u cjepivu. Ali neki radovi govore da se nakon treće doze povećava učinkovitost čak i na deltu i na betu i na gamu, iako cjepivo na njima nije temeljeno. Teoretski, to bi moglo značiti da bi treća doza povećala učinkovitost cijepljenja i na omikron. Ali treba vremena za dokaze, da se dovoljno dugo prati na dovoljno velikom broju ljudi, da bi mogli sa sigurnošću reći da će ta treća doza protiv omikrona biti učinkovitija nego dvije doze. Treba vremena, ali je za očekivati”, navodi Kaić.

Na pitanje da ako nam stiže varijanta još zaraznija od delte, a novo cjepivo treba čekati još najmanje tri mjeseca, znači da bi to novo cjepivo moglo debelo kasniti za virusom Kaić odgovara da ne možemo znati koliko će se brzo novi soj proširiti. “Wuhanski je trebao najdulje – više od šest mjeseci. Alfa i delta proširile su se za dva do tri mjeseca po cijelom svijetu. Ako se omikron bude širio tom brzinom ili većom, naravno da će se proširiti prije nego dođe cjepivo”, kazao je dodavši da protiv delte nisu radili novo cjepivo jer su ustanovili da su cjepiva dovoljno učinkovita iako nisu napravljena na delta varijanti.

Naši su se epidemiolozi nekad dičili činjenicom da smo u europskom vrhu po procijepljenosti stanovništva protiv dječjih bolesti. Sada smo došli u situaciju da smo na europskom dnu po procijepljenosti, i to u jeku najveće pandemije koju pamtimo.

“Jesmo, imali smo jako visoke cijepne obuhvate u dječjoj dobi, više niti to nemamo. Uopće više nismo pri vrhu. Mnoge zemlje, pogotovo skandinavske, imaju puno više cijepne obuhvate protiv dječjih bolesti. Naravno da ima i zemalja s nižim obuhvatima, tako da smo sad negdje u prosjeku Europe. A što se tiče Covida 19, da smo među najgorima, uopće se ne čudim. Mi smo, izgleda, jedan malo čudan narod”, navodi Kaić za Novi list.

Prisjetio se 2009. godine kad je bila pandemijska gripa, tzv. svinjska gripa. “Pojavila se u ljeto 2009., a mi smo već ranije, ne znajući da će doći pandemije, naručili sezonsko cjepivo protiv gripe, 600.000 doza. Kad se pojavilo pandemijsko cjepivo, bilo je predviđeno naručiti puno više doza pandemijskog cjepiva jer je već tada bilo jasno da sezonsko cjepivo neće štititi od pandemijskog soja, ali je na kraju kupljeno puno manje kad se vidjelo kako je slab odaziv. Tada se sezonskim cjepivom cijepilo 600.000 ljudi, iako se znalo da je to cjepivo potpuno neučinkovito za svinjsku gripu koja je došla, a cjepivom koje je specifično napravljeno za svinjsku gripu se cijepilo samo 15.000 ljudi. Što je totalno apsurdno. Tako da me nimalo ne čudi da smo jedni od najgorih u Europi u cijepljenju protiv COVID-19. Moram reći da sam čak ugodno iznenađen odazivom, s obzirom na to jako loše i šokirajuće iskustvo iz 2009.”, ispričao je Kaić.

Epidemiolog je kazao i da su u početku kapaciteti za testiranje bili premali u odnosu na potrebe, u drugom valu krajem 2020. nismo mogli zadovoljiti potrebe za testiranje, a sad nemamo problema s kapacitetima za testiranje.

I dolaskom cjepiva nije zadovoljan. “Kad su se ljudi htjeli cijepiti, dobivali smo ga na kapaljku. Cjepiva su dolazila prekasno i u puno premalim količinama u odnosu na ugovorene i obećavane, a interes je bio ogroman početkom godine jer smo već bili u trećem valu. Da smo tada imali čime cijepiti, mislim da bismo postigli puno veći obuhvat. Sad se čudim kad netko dolazi na prvu dozu i s pravom ga mogu pitati gdje si bio dosad, ali u travnju to nisam mogao jer nije bilo cjepiva za sve”, kazao je Kaić.

Što se tiče cijepljenja djece mlađe od 11 godina Kaić kaže da je to je uvijek odnos procjene koristi i rizika, za mlade kao i za stare, odrasle, kronične bolesnike. “Opasnost od COVID-19 je za mlade i za djecu manja nego za odrasle. To je činjenica. Ali ipak apsolutno sva savjetodavna tijela kažu da je rizik komplikacija od COVID-19 kod djece veći nego rizik od cijepljenja”, poručio je Kaić.

Dodao je da dijete može imati i postcovida i, dugotrajni covid-19. “Djeca, dakle, obolijevaju. Naravno, u puno manjem postotku nego stari ljudi, ali to se može izbjeći cijepljenjem. Ne u potpunosti, jer cjepivo nije potpuna zaštita, ali se može u velikoj broju smanjiti taj rizik”, kazao je Kaić.

Epidemiolog je rekao da se pokazalo da kad procijepe djecu, stariji doista puno manje obolijevaju. “Sada neke zemlje na temelju te logike promoviraju cijepljenje djece. No, nadilazi moju ingerenciju o tome razmišljati, mislim da je to i pitanje etičnosti i prava, a ne samo medicine”, ogradio se.

Kolika nam procijepljenost treba danas, u ovoj situaciji, i kad je možemo dostići? Kaić kaže da su se ljudi već dosta prokužili prirodnom infekcijom i cijepljenjem, i u sljedećim valovima, ako ne budu došle nove varijante koje su antigeno drukčije, smatra da bi morali biti manji brojevi oboljelih. Sa strožim mjerama mogao bi se ubrzati pad, ali za njih je zapravo kasno.

Smatra da su se ljudi već dosta prokužili prirodnom infekcijom i cijepljenjem te da će u sljedećim valovima, ako ne budu došle nove varijante koje su antigeno drukčije, brojevi oboljelih biti manji. Sa strožim mjerama mogao bi se ubrzati pad, ali za njih je zapravo kasno. “Izgleda da ništa neće biti od eliminacije virusa, od kolektivnog imuniteta, jer se gubi zaštita stečena preboljenjem i cijepljenjem. I još dolazi nova varijanta”, rekao je.

Je li sada već evidentno, s obzirom na aktualnu situaciju, da će omikron nositi peti val, ili će to možda biti delta? “Da nema omikrona, mislim da bi delta sama mogla izazvati peti val, ali vjerujem da bi bio blaži nego što je ovaj. A sada, uz omikron, moguće je da bude jednako intenzivan kao i ovaj, četvrti”, poručio je stručnjak.