Alarmantni podaci iz obiteljske medicine: Pogledajte kolika je prosječna starost liječnika te gdje ih u Hrvatskoj najviše fali

U Europskoj uniji je 2024. godine radilo oko 2,03 milijuna liječnika, pokazuju najnoviji podaci Eurostata, koji upozorava na izazove povezane sa starenjem zdravstvene radne snage. U deset europskih zemalja više od 38 posto liječnika bilo je u dobi od najmanje 55 godina.

Istodobno, Eurostatova baza podataka o zdravstvenom osoblju ažurirana je u srpnju 2026. godine i sada obuhvaćapodatke do 2025. godine. U njoj se, među ostalim, prate broj liječnika i njihov broj u odnosu na broj stanovnika.

Eurostat pritom razlikuje liječnike koji rade u struci, profesionalno aktivne liječnike i liječnike s licencom za rad, pa se pri usporedbama među državama mora voditi računa o tome koji se pokazatelj koristi.

Hrvatska pritom ne zaostaje samo u pitanju ukupnog broja liječnika. Europska komisija u zdravstvenom pregledu Hrvatske navodi da je zemlja 2023. imala četiri liječnika na tisuću stanovnika, u odnosu na prosjek EU-a od 4,3, ali istodobno upozorava na probleme s raspodjelom zdravstvenih radnika, posebno u ruralnim i udaljenim područjima.

Hrvatskoj nedostaje 171 tim obiteljske medicine

Podaci Ministarstva zdravstva pokazuju da se problem u Hrvatskoj posebno vidi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

U obiteljskoj medicini predviđeno je 2.445 timova, dok su ugovorena 2.274. Prema tome, trenutačno nedostaje 171 tim, otkrili su iz Ministarstva za N1.

Najveći manjak ima Primorsko-goranska županija, kojoj nedostaje 26 timova. Slijede Grad Zagreb s 25, Zagrebačka županija s 19, Brodsko-posavska sa 17 te Varaždinska i Osječko-baranjska županija s po 14 timova manje od predviđenog broja.

Trenutačno je, prema podacima Ministarstva, 113 timova bez nositelja. HZZO redovito objavljuje natječaje kako bi se popunila Mreža javne zdravstvene službe.

Više od 1100 liječnika ima najmanje 55 godina

Uz trenutačnu nepopunjenost Mreže, problem predstavlja i dobna struktura liječnika. U Hrvatskoj trenutačno ima 2.274 liječnika opće, odnosno obiteljske medicine. Među njima je 240 liječnika u dobi od 55 do 59 godina, 486 ih ima između 60 i 64 godine, a 407 ih je u dobi od 65 ili više godina.

Ukupno je tako 1.133 liječnika obiteljske medicine u dobi od najmanje 55 godina, dok ih 893 ima najmanje 60 godina.

To, međutim, ne znači da će svi oni u idućih nekoliko godina otići u mirovinu. Ministarstvo naglašava da se samo na temelju dobi ne može pouzdano procijeniti koliko će liječnika u sljedećih pet ili deset godina napustiti sustav jer dio liječnika nastavlja raditi i nakon 65. godine.

Ministarstvo: Potrebno je kontinuirano kadrovsko planiranje

Na pitanje hoće li Hrvatska u budućnosti imati ozbiljan manjak liječnika obiteljske medicine, Ministarstvo ne daje procjenu konkretnog broja budućih nedostajućih liječnika.

Umjesto toga ističe da dobna struktura liječnika i trenutačna nepopunjenost Mreže pokazuju potrebu za kontinuiranim kadrovskim planiranjem.

Potrebe se, kako navode, prate prema dobi liječnika, njihovoj geografskoj raspodjeli i popunjenosti Mreže. Novi kadar nastoji se osigurati kroz Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja i financiranje specijalizacija.

Za timove bez stalnog nositelja vezano je gotovo 142 tisuće osiguranika

Podatak o 113 timova bez nositelja posebno je važan zbog broja osiguranika koji su u njima opredijeljeni.

U timovima bez stalnog nositelja trenutačno je 141.984 osiguranika, odnosno prosječno oko 1.256 osiguranika po timu.

Ministarstvo pritom naglašava da to ne znači da su ti pacijenti ostali bez zdravstvene zaštite. Dok se ordinacije trajno ne popune, skrb se organizira putem domova zdravlja, zamjenskih liječnika u timovima bez nositelja ili drugih ugovorenih ordinacija, uz nadzor HZZO-a nad izvršavanjem ugovornih obveza.

Ipak, Ministarstvo priznaje da takva privremena rješenja mogu otežati dostupnost i kontinuitet skrbi zbog promjene liječnika, lokacije ili organizacije rada ordinacije.

Planirano 600 specijalizacija iz obiteljske medicine

Kako bi se ojačala primarna zdravstvena zaštita, Ministarstvo navodi više izvora financiranja specijalizacija.

Kroz Europski socijalni fond i državni proračun osigurano je 212 specijalizacija, dok se kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti financira 521 specijalizacija u više zdravstvenih djelatnosti. Kroz ESF+ predviđeno je još 298 specijalizacija za deficitarne struke primarne zdravstvene zaštite.

Posebno se izdvaja Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja za razdoblje od 2025. do 2029. godine, kojim je planirano 600 specijalizacija iz obiteljske medicine. Za 2025. godinu odobreno je 137 specijalizacija.

Ministarstvo uz to navodi novi model financiranja timova i administrativno rasterećenje liječnika.

Dodatna sredstva kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027. osiguravaju se za opremanje domova zdravlja i ordinacija primarne zdravstvene zaštite, s ciljem povećanja dostupnosti, kvalitete i opsega zdravstvenih usluga.

U udaljenim područjima liječnici mogu raditi na više lokacija

Poseban izazov predstavlja osiguravanje zdravstvene zaštite u ruralnim, brdsko-planinskim, otočnim i potpomognutim područjima.

Mreža omogućuje rad liječnika na više lokacija te organiziranje mobilnih timova za takva područja. Ministarstvo navodi da su isporučene 33 potpuno opremljene mobilne ambulante, dok je omogućeno i osam mobilnih ljekarni.

Cilj je osigurati zdravstvenu zaštitu i u udaljenim te prometno slabije povezanima područjima.

"Razlike među županijama ne mogu se svesti samo na broj liječnika"

Ministarstvo upozorava da se razlike u dostupnosti zdravstvene zaštite među županijama ne mogu procjenjivati samo prema omjeru liječnika i stanovnika.

Pri procjeni treba uzeti u obzir popunjenost Mreže, dob liječnika, raspored i dob stanovništva, potrebe za zdravstvenom zaštitom te prometnu povezanost.

Prema broju nepopunjenih timova, najveći manjak imaju Primorsko-goranska županija, Grad Zagreb, Zagrebačka, Brodsko-posavska, Varaždinska i Osječko-baranjska županija.

Zbog toga su ulaganja u mobilne ambulante, rad liječnika na više lokacija i financiranje specijalizacija usmjerena i prema područjima u kojima je pristup zdravstvenoj skrbi otežan.

"Cilj nije slabiji bolnički sustav, nego jača primarna zaštita"

Ministarstvo ističe da cilj nije slabljenje bolničkog sustava, nego ravnomjernije planiranje zdravstvenog kadra.

Od 2025. do 2029. godine planirano je 600 specijalizacija iz obiteljske medicine, što je najveći pojedinačni broj među liječničkim specijalnostima.

Uz veći broj specijalizacija, jačanje primarne zdravstvene zaštite provodi se i kroz veće financiranje timova, administrativno rasterećenje te širenje dijagnostičkih i terapijskih mogućnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, navodi Ministarstvo.

Ministarstvo je u travnju ove godine predstavilo i novi model financiranja primarne zdravstvene zaštite, prema kojem timovi u obiteljskoj medicini, primarnoj ginekologiji, stomatologiji i pedijatriji od lipnja mogu ostvariti do 18 posto više sredstava od HZZO-a.

Nema usporedivog podatka o tome koliko liječnika ulazi, a koliko izlazi iz sustava

Na pitanje koliko liječnika godišnje ulazi u sustav, a koliko ga napušta, Ministarstvo navodi da ne postoji jedinstveni statistički pokazatelj koji bi za posljednjih pet godina na međusobno usporediv način razdvojio liječnike koji ulaze u obiteljsku medicinu, odlaze u mirovinu, mijenjaju poslodavca ili prelaze u drugu djelatnost.

Zbog toga se pri planiranju kadrovskih potreba ne promatra samo godišnji broj ulazaka i izlazaka iz sustava.

Ministarstvo pritom prati ukupnu popunjenost Mreže, dobnu strukturu postojećih liječnika, očekivane potrebe pojedinih područja te broj liječnika koji se upućuju na specijalističko usavršavanje.

Problem tako nije samo u tome koliko liječnika Hrvatska trenutačno ima, nego i u tome gdje rade, koliko su ordinacije popunjene, kakva je dobna struktura liječnika i hoće li novi kadar moći nadoknaditi buduće potrebe.