Bivši šef njemačke obavještajne službe uhićen zbog izdaje: Evo što znamo o špijunskom skandalu

Čovjek koji je od 1998. do 2005. vodio njemačku obavještajnu službu uhićen je zbog sumnje na špijunažu i pokušaj izdaje, priopćilo je njemačko Savezno državno odvjetništvo, piše Al Jazeera.

Državno odvjetništvo objavilo je u utorak da je 80-godišnji August Hanning uhićen te da se suočava s optužbama koje uključuju „izdajničku špijunažu, pribavljanje državnih tajni i pokušaj izdaje“ putem kontakata sa stranim obavještajnim službama.

Državno odvjetništvo nije navelo za koju je zemlju ili zemlje Hanning navodno radio.

Pozivajući se na neimenovane izvore, njemački Der Spiegel izvijestio je, međutim, da je Hanning bio u kontaktu s predstavnikom azerbajdžanske obavještajne službe. Tužitelji su 2025. u odvojenom slučaju Hanninga povezivali i s izraelskim špijunima, a upravo ih je ta istraga naposljetku dovela do navodne špijunaže bivšeg šefa obavještajne službe za druge agencije.

Bude li proglašen krivim, za izdaju mu u Njemačkoj prijeti maksimalna kazna doživotnog zatvora.

Njemački medij Deutsche Welle opisao je Hanningovo uhićenje kao „najveći njemački špijunski skandal ovog stoljeća“.

Evo što zasad znamo.

Tko je August Hanning?

Hanning je rođen 1946. u Nordwaldeu u Vestfaliji, na zapadu Njemačke. Od 1998. do 2005. bio je na čelu Savezne obavještajne službe (BND), nakon čega je prešao u Savezno ministarstvo unutarnjih poslova, gdje je do 2009. radio kao državni tajnik.

Poslije je radio kao privatni konzultant.

Njemački mediji objavili su snimke Hanninga kojeg su maskirani policajci u utorak ujutro izveli iz njegove kuće od crvene opeke u Nordwaldeu, nedaleko od Münstera, i odveli do blindiranog vozila.

Što tvrde tužitelji?

Tužitelji tvrde da je Hanning povjerljive obavještajne podatke koristio za „izradu analize“ namijenjene stranoj obavještajnoj službi te da je, dok je radio kao privatni konzultant, „nekoliko godina“ održavao „bliske kontakte“ s drugom stranom obavještajnom službom.

Navode da je Hanning 2010. postigao dogovor prema kojem je trebao dobivati povjerljive informacije od svojeg bivšeg šefa ureda, koji je na toj dužnosti bio do ožujka ove godine i identificiran je samo kao „Manfred D“, te da je na temelju njih pripremao „analizu“ koju je za novac namjeravao predati stranoj sili. Nije jasno je li analiza doista predana.

Hanning se, međutim, sumnjiči i da je potencijalno osjetljive političke informacije, djelomično temeljene na podacima koje mu je dostavljao Manfred D, prosljeđivao kontaktu koji je predstavljao drugu stranu obavještajnu službu.

Manfred D također je uhićen u utorak i optužen za pomaganje i poticanje pokušaja izdaje te izdajničke špijunaže.

„Vjeruje se da su se obojica osumnjičenika u proljeće 2010. dogovorila da će Manfred D kontinuirano prosljeđivati Hanningu vrijedne obavještajne podatke Savezne obavještajne službe u zamjenu za naknadu“, navodi se u priopćenju državnog odvjetništva.

Tijekom godina Manfred D dostavio je Hanningu približno 2000 dokumenata, „od kojih su mnogi sadržavali povjerljive informacije namijenjene isključivo internoj uporabi Savezne obavještajne službe, osobito za obavještajne brifinge izvršne vlasti“, dodaje se.

„Hanning je te informacije trebao unovčiti u sklopu svojih privatnih konzultantskih usluga koje je u međuvremenu počeo nuditi“, priopćilo je državno odvjetništvo.

Navodna špijunaža Hanninga i Manfreda D otkrivena je tijekom istrage zasebnog slučaja otmice u koji je bila uključena njemačka poslovna žena i nasljednica lanca steakhouse restorana Christina Block.

U tom su slučaju hamburški tužitelji optužili Block da je 2023. organizirala otmicu svoje dvoje najmlađe djece zbog spora oko skrbništva. Tužitelji tvrde da je Hanning povezao Block s privatnom izraelskom špijunskom tvrtkom kako bi provela otmicu. Bivši šef obavještajne službe i jedan policajac optuženi su da su od Block primili više od 100.000 eura u zamjenu za povratak njezine djece iz Danske, gdje su živjela s njezinim bivšim suprugom. Suđenje je u tijeku.

Što znamo o dokumentima koji su navodno proslijeđeni?

O sadržaju 2000 dokumenata poznato je malo detalja, ali njemački Süddeutsche Zeitung izvijestio je da se dio njih odnosio na iranski nuklearni program i rusku vojsku.

List navodi i da su drugi materijali bili iznimno osjetljivi te da su ih savezničke obavještajne službe iz drugih zemalja označile kao tajne.

Što je rekla njemačka vlada?

Marc Henrichmann, predsjednik parlamentarnog odbora za nadzor obavještajnih službi, izjavio je za AFP da Berlin neće „tolerirati odavanje tajni“.

„Tko god se udruži s neprijateljima naše liberalne demokracije, bit će otkriven“, rekao je, dodajući da bi Hanningovi navodni postupci značili „gaženje njegovih službenih dužnosti“.

Aktualni čelnik BND-a Martin Jaeger izjavio je za njemački Rheinische Post da je agencija „brzo provela opsežnu internu istragu“ o svojem bivšem čelniku prije nego što je slučaj preuzelo Savezno državno odvjetništvo.

„Za BND i za mene nema kompromisa kada je riječ o unutarnjoj sigurnosti“, rekao je Jaeger, dodajući da slučaj „nije doveo u pitanje nijedan od mojih ciljeva niti prioriteta“.

Je li Njemačka i prije imala slične špijunske skandale?

Da.

Visokopozicionirani njemački obavještajni časnik, identificiran kao „Carsten L“, 2023. optužen je za veleizdaju nakon što su tužitelji ustvrdili da je pribavio povjerljive obavještajne podatke o ratu u Ukrajini i plaćeničkoj skupini Wagner te ih proslijedio ruskoj Federalnoj sigurnosnoj službi (FSB). Njegov slučaj još je u tijeku.

Zapadnonjemački kancelar Willy Brandt 1974. bio je prisiljen podnijeti ostavku nakon što je otkriveno da je istočnonjemački špijun gotovo dvije godine radio kao njegov bliski suradnik.